1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kultura

Srednjovjekovno blago Bosne i Hercegovine

U povijesti se prvi put spominje 1333. godine, kao grad Srebr'nik, vlasništvo bana Stjepana II Kotromanića. Stoljećima svjedoči o bosanskohercegovačkoj državnosti i jedan je od najbolje očuvanih starih gradova u BiH.

default

Bosnien und Herzegowina Srebrenik Turm

Suljo Muharemović je zaštitar za područje starog grada i već dva mjeseca je na ovom poslu. On čuva stare zidine, prodaje suvenire i naplaćuje ulaznice. Elvir Jarčević iz susjednog sela Čojluk i Amel Sinanović iz Tuzle često dođu na stari grad. Kažu da ih privlače drevna tišina i lijepi pogled.

"Odrastao sam ovdje, pod padinama ovoga grada. Djetinjstvo proveo na kuli, dolazio iz škole, pa na kulu. Smatraju ga svojim, ali ga ne čuvaju kako bi ga trebalo čuvati, kako bi ga trebali obilježavati, da ga predstave svijetu," kaže za Deutsche Welle Elvir Jarčević, razočaran nebrigom mještana.

Povelja bana Stjepana II Kotromanića

Zaštitar Suljo Muharemović

Suljo Muharemović

Stjepan II Kotromanić (1314-1353) je pod Srebrenikom, 15. veljače 1333., napisao povelju kojom on, kao bosanski ban, Dubrovačkoj Republici ustupa Ston i Rat, uz obavezu plaćanja trajne naknade, stvarajući time čvršće trgovačke veze između Dubrovnika i Bosne. Istoga dana ban je dobio sina.

Bosna se tada prostirala, kako bilježe povelje, od Save na sjeveru do Dubrovačke Republike i Zadra na morskoj obali, te od Cetine do Drine. Srebrenik je centar državne i političke moći. Ugarski kralj Matija Korvin zauzeo ga je 1464. godine, a ovaj grad postaje centar Srebreničke banovine. Vojska Otomanskog carstva ga zauzima početkom 16. stoljeća, da bi u 19. stoljeću njegov značaj opao, pa se u doba austrougarske vladavine rijetko i spominje.

Kako sačuvati kulturno nasljeđe?

Edin Mutapčić, profesor sa Sveučilišta u Tuzli, doktorirao je na povijesti Srednjeg vijeka u sjeveroistočnoj BiH. Kaže da je stari grad ipak očuvan i u dobrom stanju jer je urbani život ovdje prestao polovinom 19. stoljeća. Ističe da današnji oblik grada datira s početka 18. stoljeća. Staro podgrađe do danas je nestalo, a u blizini su sela Gornji Srebrenik i Čojluk. "U znanosti je već poodavno donesen zaključak da je ovo ponajbolje očuvan ali i 'najtvrđi' srednjovjekovni grad u Bosni. Danas, zaista, tko kod dođe na stari grad Srebrenik, ne ostaje ravnodušan kada pogleda taj graditeljski splet i prirodno okruženje na kojem je on izgrađen".

Srebrenik

Začeci državnosti - Srebrenik

Profesor Mutapčić smatra da bi budućnost ovog nacionalnog spomenika BiH, koji tako zorno svjedoči o državnosti te zemlje, trebala biti bolja, a za to ima i prijedloge. "Ono što bi, prema mom mišljenju, u budućnosti trebalo učiniti kad je u pitanju ovaj stari grad Srebrenik, jest tražiti modalitete samoodrživosti, odnosno, da ovaj spomenički kompleks treba dobiti svoju turističku afirmaciju."

Međutim, Izet Šabotić, također profesor Sveučilišta u Tuzli, misli da će sve ići teško zbog neizgrađenog odnosa prema kulturi i kulturnom nasljeđu. "Evo, da vidimo, koji su to projekti, od 1995. godine do danas, koji ukazuju da se netko na jedan studiozan način bavio problematikom kulturno-povijesnog nasljeđa, a da je podržan od strane države. Da li mi to nemamo razloga ili nemamo potrebe za spašavanjem našeg kulturnog nasljeđa?"

Preporuka uredništva