1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Gospodarstvo

Srednja poduzeća manje pogođena krizom

Usljed gospodarske krize njemački izvoz se smanjio, a i ukupni društveni proizvod prošle je godine bio za pet posto manji. No srednje velika njemačka poduzeća dobro se nose s krizom.

Tvrtka Calvörde izrađuje specijalne strojeve

Tvrtka Calvörde izrađuje specijalne strojeve

"Štedi za vremena pa ćeš imati u nevolji“, kaže jedna narodna poslovica. Izgleda da se većina njemačkih poduzeća toga i držala. Prema studiji Njemačkog saveza štedionica, njemačka srednjevelika poduzeća povećala su vlastiti kapital s prosječnih 11,5 posto u 2007. godini na 13,9 posto u 2008. godini. Zahvaljujući tomu lakše su podnijela krizu, kaže predsjednik Njemačkog saveza štedionica Karl-Peter Schackmann-Fallis.

"35 posto poduzeća je navelo da uopće nisu pogođeni krizom ili da su čak od nje profitirali. 45 posto je lako pogođeno, to znači da se sama i lako suočavaju s posljedicama krize. Samo 20 posto navodi da ih je kriza teško pogodila, a pet posto smatraju da je jako ugrožena njihova egzistencija“, navodi Schackmann-Fallis.

U 2010. rast u svim područjima

Znak gradskih štedionica u Njemačkoj

Znak gradskih štedionica u Njemačkoj

Taj rezultat iznenađuje. Očito se računalo s lošijim rezultatima. Međutim, oni mogu doći sa zakašnjenjem, jer kriza još nije prošla. "Moramo konstatirati da srednjevelika poduzeća troše taj kapital. Već su ga prilično potrošila. To bi se loše moglo odraziti na njihovu otpornost“, kaže Schackmann-Fallis.

Očekuje se da će 2010. u gotovo svim područjima rasti promet. Brzo će se oporaviti neka područja usluga povezanih s poduzećima, kao IT-sektor, kod kojeg se računa s rastom od pet posto. Ili veletrgovina i vanjska trgovina u kojoj se očekuje rast od četiri posto.

A to bi moglo značiti prosječan rast od 1,5 posto, iako je

nemoguće prognozirati razvitak za čitavu godinu.

Temeljitija provjera boniteta

No Schackmann-Fallis je siguran da kreditno tržište sve bolje funkcionira. 2009. godine su štedionice odobrile poduzećima i samostalnim poduzetnicima kredite u visini od 62 milijardi eura. A to je 5,5 posto više nego rekordne 2008. godine. Članice Saveza su dobile nalog da ne ocjenjuju paušalno kreditnu sposobnost, nego da razmotre i sposobnost poduzeća pa i poduzetnika osobno.

Ipak, poduzeća se moraju pomiriti s time da će se i ubuduće za dobivanje kredita tražiti više informacija. Jer, mora se utvrditi hoće li taj kredit moći biti i vraćen. I štedionice su imale loših iskustava i neke nenaplative kredite jednostavno morale otpisati.

Autor: Sabine Kinkartz / Anto Janković

Odg. urednica: Marijana Ljubičić

Preporuka uredništva