1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Panorama

Srebreničko zapušteno blago

Srebrenica u svojoj utrobi krije zlato, cink, olovo i - ljekovitu vodu. Ali nekada nadaleko poznata, ljekovita "Guber voda” danas teče u kanalizaciju. A umjesto modernih toplica, Srebreničani imaju blokirano gradilište.

Bosna i Hercegovina je zemlja koja se uistinu može pohvaliti mnoštvom izvora mineralnih i termalnih voda koje se već stoljećima koriste u ljekovite svrhe. A neki od najljekovitijih sigurno su 48 izvora Guber-vode u Srebrenici. Srebrenica u svojim grudima krije zlato, cink i olovo, a utroba zemlje puna je vode i minerala. Duga eksploatacija ruda ostavila je za sobom brojne rudarske rovove, potkope što je pogodovalo postupnom formiranju brojnih mineralnih vrela i njihovom izbijanju na površinu zemlje. Srebrenički mineralni izvori bili su poznati još prije dva milenija, a o tome svjedoče i napisi iz 220. godine, na ostacima velikog Rimskog kupatila na Gradini (Sase) pored Srebrenice.

Crni Guber

Voda koja život znači - i doslovno i figurativno

U vrijeme Austro-ugarske monarhije, još od 1887. godine, mineralna voda Crnog Gubera je punjena u boce i prodavana širom Europe, ali i u Africi i Americi. Tijekom 1901. kompanija "Matoni" iz Beča izvezla je rekordnih 236.544 boca.

Guber-voda s vrela Crni Guber 1956. godine je proglašena lijekom za korekciju hipokromne anemije i to je objavljeno u službenim državnim farmaceutskim uputstvima kao rezultat jednomjesečnog istraživanja 50 uglednim stručnjaka iz različitih područja medicine u tadašnjoj Jugoslaviji. Od tada se Guber-voda prodavala u apotekama punjena u plastične bočice od 400 mililitara. Banja je radila tijekom cijele godine, ali je najveća posjećenost bila ljeti. Devedesetih godina prošlog stoljeća, do samog početka rata, bilježila je i do 90.000 noćenja te godišnji prihod od oko tri milijuna dolara.

Blokade pokretanja toplica

Dioničarsko društvo "Guber" iz Srebrenice prije nešto više od tri godine kupilo je stare toplice i počela je izgradnja novih, modernih hotelsko-topličkih kapaciteta. U novom ruhu toplice su trebale početi s radom do kraja 2011. No, gradnja višemilijunskog kompleksa u kojem bi trebalo biti zaposleno oko 350 Srebreničana već godinama je blokirana.

Načelnik općine Srebrenica Ćamil Duraković za DW o tome kaže: “Skupština općine Srebrenica je Banju identificirala kao strateški projekt. Od tog momenta Vlada RS na razne načine pokušava sve blokirati. Više puta je obustavljala i zabranjivala radove tvrdnjom da Općina Srebrenica nije imala nadležnost izdavanja građevinske dozvole. Nakon sudskih procesa Vrhovni sud RS je prije nekoliko mjeseci donio presudu u korist Općine Srebrenica. Radovi se mogu nastaviti, ali suštinski problem je u koncesiji za eksploataciju vode. Sada je dodjela koncesije predmet sudskog spora za koji se nadam da će biti uskoro riješen u našu korist. Smatram da je sve ovo proizvod političke pohlepe koja vlada u BiH”, kaže Duraković.

Zapitan o značaju Banje Guber za Srebrenicu Duraković dodaje: “Srebrenica i njezina 'Banja Guber' su kao duša i tijelo, dio neraskidive cjeline koji jedno bez drugog ne mogu funkcionirati. Skupština općine nije uzalud ocijenila da je ovo jedan od najvažnijih strateških projekata razvoja i mi ne vidimo perspektivu Srebrenice po bilo kojem aspektu života - od turizma do ekonomije i prosperiteta - bez 'Banje Guber'”.

Srebrenica nema koristi od svog prirodnog blaga

Ćamila Durakovića podsjećamo na jednu njegovu raniju izjavu da bi Srebrenici prihod od "Banje Guber" i naknade za potopljeno zemljište koju HE Bajina Bašta u Srbiji ne uplaćuje Srebrenici već 20 godina bili dovoljni za razvoj Općine bez ičije pomoći, na što on ovako odgovara: “Ovo je javna riječ čije odgovornosti sam svjestan i zato ponavljam ono na što mi već godinama ukazujemo - na problem naknade za potopljeno zemljište jezerom Perućac, Guber Banju i reviziju eksploatacije prirodnih resursa s područja općine Srebrenica kao što su rudnici boksita u Podravanju, olova i cinka u Sasama i šume jednim dijelom. Mislim da bi to bilo dovoljno da za pet godina od Srebrenice napravimo jednu od najrazvijenijih općtina u Bosni i Hercegovini kao što je nekad i bila, a sad je na zečelju razvijenosti.”.

Mrtva bauštela - srebreničke toplice su poprište političkih igara

"Mrtva bauštela" - srebreničke toplice su poprište političkih igara

Za Ćamila Durakovića, prvog čovjeka lokalne izvršne vlasti je neupitno da je problem Srebrenice u blokadi od Vlade RS-a, ali ne i za prvog čovjeka lokalne zakonodavne vlasti i lidera lokalnog SNSD-a dr. Radomira Pavlovića koji kaže: “Ja uopće ne mislim tako. Općina je po meni trebala kupiti Argentariu ili Domaviu (dva stara hotela s medicinskim stacionarom korištena prije rata, op.a.) da ponudi partnerski ugovor Vladi, odnosno Fondu kao vladinoj instituciji, i da se riješi to pitanje." To je politički problem, tvrdi Pavlović i dodaje kako u tom "političkom trvenju gube građani Srebrenice".

Voda kao prije 100 godina

Guber-voda sadrži željezo u dvovalentnom obliku koje se jedino tako pije u prirodnom stanju uz propisanu liječničku terapiju i znanstveno je verificirana za liječenje različitih bolesti. Liječi hipokromne anemije, esencijalne hipokromne anomalije, manjak apetita, općtu slabost organizma, gubitak tjelesne težine, iznemoglost, umor, astenije, neurovegetativne smetnje, kronična oboljenja kože, reumu, multiplu sklerozu i dr. Znanstvene analize i ekspertize Guber-vode provođene su do sada tri puta u povijesti. Prvi put je to napravio bečki profesor Ernest Ludwig od 1886, do 1888. godine. Drugu analizu je 1953.godine radio prof. Stanko Miholjić iz Zagreba i treću 2005. godine kao svoj magistarski rad dr. Almir Pašagić, Srebrenčanin rođen i odrastao nadomak izvorišta Gubera. Rezultati sve tri analize su gotovo identični što znači da se sastav i karakteristike "Guber vode" nisu mijenjale preko 100 godina.

Na pitanje što bi pokretanje Banje Guber značilo iz medicinskog aspekta, dr. Almir Pašagić za DW kaže: "Danas u svijetu skoro dvije milijarde ljudi ima smanjene rezerve željeza u krvi, milijuni ljudi imaju anemiju s deficitom željeza i Guber voda bi njima značila mnogo u liječenju, a nekima čak bukvalno i život. Dolazak i boravak velikog broja pacijenata i turista u Srebrenici bi opet oživio grad i omogućio sve ono što se naziva održivim povratkom, reintegracijom i prosperitetom grada”.

“Zlatna groznica” - opasnost za Guber-vodu

Ipak, mnogi Srebreničani nisu veliki optimisti. Smatraju da bi zbog nekontrolirane eksploatacije rudnika Sase vrlo lako moglo doći do nestanka ljekovitih izvora.
Prije zadnjeg rata u BiH, osim olova i cinka, iz tog rudnika se godišnje vadilo osam do deset kilograma zlata i 15 do 18 tona srebra. Tada je postavljen zaštitni pojas oko izvorišta Guber, međutim upravo u tom dijelu su najbogatije rudne žile. Danas rudnik koristi jedna ruska tvrtka čiji predstavnici tvrde da zaštitni pojas nije ugrožen. Srebreničani su pak skeptični.

"Voda Guber je od davnina poznata kao ljekovita. Nastaje oplakivanjem sulfidnih minerala iz ovih rudnih ležišta i tako poprima svoja minerološka svojstva. To je voda koja se morala zaštititi i još u ono vrijeme u tom dijelu rudnog ležišta urađeni su zaštitni stupovi te se u tom dijelu nisu smijeli obavljati ni istražni radovi. To je za nas rudare bilo nešto sveto. Ulazak u eksploataciju rude u ovom dijelu bio bi poguban i značio bi nestanak Guber-vode", kaže Hajrudin Mehmedović, prijeratni tehnički direktor rudnika Sase, naglašavajući da je i on čuo te priče o ugroženosti zaštitnog pojasa, ali da ih ne može potvrditi jer od 1992. godine nije ulazio u rudnik.

Načelnik Srebrenice Ćamil Duraković

Načelnik Srebrenice Ćamil Duraković

Načelnik općine Ćamil Duraković kaže: “To je sve neslužbeno i rekla-kazala. Po posljednjem izvještaju Republičkog inspektora rudarstva koji redovno dolazi u kontrolu rudnika u Sasama nema povreda zaštitnog pojasa i sve se radi po propisima. Mi nemamo razloga ne vjerovati tim izvještajima”.

Bilo kako bilo, vrijeme je neumitni faktor koji sve pokazuje i dovodi na svoje mjesto. Tako će se vjerovatno u dogledno vrijeme znati hoće li "Banja Guber" ipak profunkcionirati i oživjeti Srebrenicu, hoće li 48 srebreničkih ljekovitih izvorišta i dalje davati mnogima potreban lijek. Tračak nade ulijeva i ono što smo vidjeli ovih dana: da se na izvorištu nastavljaju radovi na pokrivanju objekta restorana i vidikovca.