1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Gospodarstvo

Srbiju čeka vrlo teška kriza

Srpska vlada najavljivala je mnoge mjere protiv gospodarske krize, no njih nije provodila, mišljenje je ekonomista. Postavlja se pitanje je li Srbija "progurala" krizu uz pozajmice koje je potrošila na plaće i mirovine?

Srpski dinar

Srbija dugo ignorirala svjetsku financijsku krizu

Srpska vlada dugo je ignorirala svjetsku gospodarsku krizu. Na temelju upravo ovog arogantnog stava je i napravljen nerealan proračun koji je tijekom godine više puta prerađivan, kaže Saša Đogović, suradnik Instituta za tržišna istraživanja. U takvoj situaciji je aranžman s Međunarodnim monetarnim fondom (MMF) predstavljao iznuđeni potez u cilju makroekonomske stabilnosti. Neke daljnje mjere odnosile su se na subvencioniranje potrošačkih kredite, što prema Đogoviću predstavlja samo kratkoročnu mjeru:

Situacija zabrinjavajuća

Uho žene

"Svaki puta iznova vidite kako država jednostavno nema sluha"

"Srednjoročno, država ne može stalno financirati i subvencionirati takva poduzeća na teret poreznih obveznika. Nego ih mora reorganizacijom podići na ’zelenu granu’ i na neke 'zdrave' temelje, kako bi mogla naći strateškog partnera“. Vlasti u Srbiji najavile su veći broj mjera nego što su ih i uopće i poduzeli, ističe Ana Jolović, suradnica Centra za slobodno tržište. U tom najavljivanju i povlačenju mjera, gospodarstvo je ostalo prilično zbunjeno i pokušalo se snaći u toj konfuziji mjera za prevladavanje krize: "Učinak tih mjera nije značajan.

U Srbiji se ne vidi ozbiljno poboljšanje gospodarstva nakon svih tih mjera, ali se ne vidi niti neko ozbiljno pogoršanje u odnosu na neke prethodne godine. Možda je osnovni razlog to što smo mi ipak financijska provincija, a ovoga puta je možda i dobro bilo biti provincija."

Ovakva situacija je očito bila povod da srpski političari izjave kako je Srbija bolje od ostalih u regiji prevladala krizu. Situacija je ipak zabrinjavajuća, jer je zaduživanjem države u inozemstvu stvorena virtualna makroekonomska stabilnost. Najgore od svega je to što je posuđeni novac uglavnom potrošen na plaće, mirovine i subvencije, upozorava Saša Đogović:

Država nema sluha

Logo MMF-a

Ukoliko se ne iskoristi "standby" aranžman s MMF-om, Srbiju čeka još teža kriza

"To sve može trajati sve dok imamo novac, dok još imamo što za prodati, neku državnu srebrninu, kao npr. Galenika, Aerodrom, možda Telekom, EPS itd. Znači, sve dok to imamo mi ćemo i dalje živjeti u nekoj virtuelnoj stvarnosti u kojoj je situacija još stabilna." Osnovni problem srpskog gospodarstva i dalje je ostao, a to je kronična nelikvidnost, smatra Ana Jolović. U održavanju likvidnosti ona se previše oslanja na kredite koje praktično reciklira u nedogled nadajući se boljim vremenima:

"Srbiju očekuje jedno prilično teško razdoblje. Zato što se srednja poduzeća, da ne spominjem ova mala, počinju polako gušiti. Nisam sigurna da država za to ima sluha. Svaki puta kada vidite povećanje i najavu povećanja nekih poreza, shvatite koliko oni za to nemaju sluha. Gospodarstvo se još uvijek drži, ali mislim kako iduće godine mora doći ili do nekih ozbiljnijih promjena ili do otpuštanja broja ljudi."

Ukoliko se ovaj "standby" aranžman s MMF-om ne iskoristi za reformu i gospodarskog i svih drugih sektora, odnosno smanjenje administracije i birokracije, Srbiju očekuje još teža kriza, prognoziraju ekonomisti.

Autor: Ivica Petrović

Odg. ur.: Marijana Ljubičić

Preporuka uredništva