1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Srbijanski političari bi trebali biti iskreniji

Na sjeveru Kosova se danas (17.11.) održavaju ponovljeni lokalni izbori. Situacija je i dalje politički zamršena. Kako kosovski ministar vanjskih poslova Enver Hoxhaj gleda na budućnost odnosa Prištine i Beograda?

Deutsche Welle: Ono što je već mjesecima u središtu pozornosti kako u Bruxellesu, tako i u regiji, su lokalni izbori na Kosovu. Bili smo svjedoci problema na izbornim mjestima na sjeveru gdje uglavnom živi srpsko stanovništvo. Tko, prema vašem mišljenju, snosi odgovornost za nasilje koje se dogodilo: Beograd, Priština, kosovska policija, Eulex?

Enver Hoxhaj: „Mi smo vrlo ponosni što smo po prvi put organizirali izbore na cijeloj teritoriji Kosova, u svih 38 općina. Ponosni smo i na to što su Srbi na sjeveru sudjelovali u izbornom procesu. Iako je izlaznost na sjeveru bila niska, između 22 i 25 posto, to je dovoljno za početak izgradnje demokratskih institucija. Istodobno, na jugu je izlaznost kosovskih Srba bila između 60 i 70 posto, što pokazuje da je Kosovo multietnička zajednica. Incidenti u općini Sjeverna Mitrovica, na biračkim mjestima u školi 'Sveti Sava', su izoliran slučaj. Ne bi trebali biti naivni i da ono što se dogodilo tog dana u toj školi nazovemo činom huliganizma. Mislim da je to bilo dobro planirano i organizirano, u cilju da se zastraše promatrači i uništi izborni materijal. Iz toga smo izvukli dobru lekciju i očekujem da će tako nešto biti izbjegnuto na ponovljenim izborima u Sjevernoj Mitrovici, kao i u dugom krugu izbora na cjelokupnom području Kosova zakazanima za 1. prosinca.“

Što ćete konkretno učiniti ili promijeniti na ponovljenim izborima u tri općine na sjeveru?

Policija čuva glasačka mjesta na sjeveru Kosova

Policija čuva glasačka mjesta na sjeveru Kosova

„Naša policija, ali i Kfor i Eulex bi trebali biti oprezniji kao bi se izbjegli bilo kakvi planirani incidenti u budućnosti. Politička volja da se održe slobodni i fer izbori i da građani na sjeveru dobiju svoje vođe i institucije postoji i u Prištini i među lokalnim čelnicima na sjeveru i u Beogradu. Ljude na sjeveru, više od velikih ideja, brine kako će imati bolji život, vladavinu prava, privredni rast, poslove, škole… A izbori služe tim ciljevima.“

Službeni Beograd upozorava na mogućnost da, u slučaju bojkota izbora, općine sa srpskom većinom dobiju albanskog gradonačelnika. Da li vi to vidite kao mogući problem koji će prouzročiti nove napetosti?

„Ako govorimo o općini Sjeverna Mitrovica, ne mislim da je tamo moguć albanski gradonačelnik. Kandidat iz moje stranke, Agim Deva, je u utrci za to mjesto, ali čak i u slučaju da bude izabran, ne mislim da će biti u mogućnosti da upravljati tom općinom. Gradonačelnik i skupština moraju odražavati sastav svake općine, etnički i demografski, i mislim da će se to i dogoditi. Bio sam iznenađen pogrešnim načinom tumačenja kandidature Agima Deve od strane srbijanskog premijera Ivice Dačića i prvog potpredsjednika srbijanske Vlade Aleksandra Vučića. Oni su koristili jezik koji meni nije blizak govoreći da se ne glasa za Albanaca već za nekog drugog. Tko god da se kandidira – od građana ovisi koga će podržati. Naravno da ćemo na sjeveru imati srpske gradonačelnike jer će oni predstavljati volju većine. Tako je i najbolje.“

Beograd svojim građanima treba reći istinu

Izbori na Kosovu predstavljaju jedan od ključeva za primjenu prvog sporazuma o normalizaciji odnosa između Beograda i Prištine. Priština nije imala pristup sjeveru, a Beograd, iako ne priznaje neovisnost Kosova, sada traži od Srba da se uključe u institucije Kosova. Kako vi vidite daljnji razvoj događaja?

„Ono što smo postigli u posljednjih deset mjeseci predstavlja veliki proboj. Zahvalni smo i Europskoj uniji na podršci, a prepoznajemo i zasluge srpskog rukovodstva, kao i zalaganje našeg premijera. Sva trojica srpskih čelnika i predsjednik Tomislav Nikolić i Dačić i Vučić, kao i politička elita u Srbiji, bi trebali biti iskreniji prema svojim građanima. Trebali bi im reći istinu, a to je da se Srbija kreće u procesu prihvaćanja suvereniteta Kosova, njegovog teritorijalnog integriteta i postojanja kao neovisne države. Ne kažem da Srbija priznaje Kosovo i da počinjemo proces normalizacije odnosa dviju država kao neovisnih nacija, ali naš dugoročni cilj nije samo da normaliziramo odnose na političkoj razini, mi moramo imati bilateralan proces pomirenja dvaju društava – albanskog i srpskog. Ne možemo mijenjati zemljopis i povijest, ali možemo da oblikovati budućnost. Mislim da bi se Srbija prema Kosovu trebala odnositi kao prema susjedu i partneru. Na nas mogu računati u konstruktivnom smislu. Nitko ne želi kočiti put Srbije ka Europskoj uniji niti govoriti o Srbiji u svjetlu devedesetih godina prošlog stoljeća. Puno smo postigli i moramo dalje.“

Da li vi planirate službeni posjet Beogradu?

„Ići ću kada me srbijanski ministar vanjskih poslova Mrkić pozove. Imam puno poštovanja prema njemu i njegovom radu. Često smo se susretali u New Yorku na zasjedanju Glavne skupštine Ujedinjenih naroda. Upravo ovog tjedna putujem u tri grada na slovo 'B' – Berlin, Bruxelles i Bratislavu. Da me Mrkić pozvao, bilo bi četiri 'B'.“

Susret između Catherine Ashton, Hashima Thacija i Ivice Dačića

Susret između Catherine Ashton, Hashima Thacija i Ivice Dačića

U Bruxellesu se mogu čuti neslužbene informacije da bi Grčka, tijekom nastupajućeg predsjedavanja Uniji, mogla priznati Kosovo. Da li imate više informacija o tome, kao i o stavovima ostalih zemalja EU-a koje još nisu priznale Kosovo?

„Sastao sam se s grčkim ministrom vanjskih poslova Evangelosom Vanizelosom u New Yorku. Posljednjih mjeseci sastajao sam se i sa šefovima diplomacija Rumunjske, Slovačke i Cipra. Kosovo i Srbija su u posljednjih deset mjeseci postigli 12 dogovora, premijeri su se sastali više od 20 puta i, što je posebno važno, počeli smo graditi povjerenje, što je u politici važno. Ne vidim zašto bi Rumunjska, Grčka, Slovačka i Cipar odlagali odluke o priznavanju Kosova. To su učinile već 104 zemlje i u posljednjih pet godina se pokazalo da nitko ne može zaustaviti tijek povijesti. Mi ćemo biti prisutni kao neovisna država, a na vladama tih država je da odluče.“

Da li ima istine u tome da je Priština puno sredstava i novca uložila lobirajući u svijetu za neovisnost Kosova?

„Zapravo nije, i tu sam vrlo iskren. Znam da vaše i moje kolege u Beogradu, u medijima i političkim krugovima, imaju takvu percepciju. Ali Kosovo je mala zemlja, mlada zemlja, kojoj je budžet potreban za mnoge druge stvari. Mi uopće nemamo budžet za lobiranje. Koristimo najbolje od onoga što imamo, a to su neki od najboljih veleposlanika i diplomata u regiji. I članovi Vlade putuju mnogo po svijetu. Sam imam mnogo službenih i neslužbenih sastanaka, ali troškovi su nam samo karte i smještaj. Ništa više. Oni koji priznaju Kosovo, jednostavno prihvaćaju pravo Kosova da postoji kao neovisna država. To je jak argument koji mi imamo, a koji naši prijatelji u Beogradu ponekad ne razumiju.“