1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Srbijanska diplomatska ofenziva

Srbijanska diplomacija je krenula u ofenzivu. Po europskim prijestonicama lobiraju za pokretanje procedure kojom bi se što brže odobrio zahtjev za kandidaturu Srbije u Evropsku uniju.

Reinfeld i Tadić

Prvi korak ka Europskoj uniji je napravljen u Švedskoj

Europska unija je bezrezervno podržavala „proeuropsku“ vladu Borisa Tadića, ali se situacija zakomplicirala nakon što je Kosovo proglasilo svoju neovisnost, smatra berlinski politolog Bodo Weber. S obzirom na činjenicu da pet zemalja Evropske unije nije priznalo neovisnost Kosova, službeni Bruxelles je odlučio da u kontekstu evropske integracije Srbije zaobiđe pitanje Kosova. To je vremenom rezultiralo obostranim samozavaravanjem, ocjenjuje Weber. „Europska unija se od tada pretvara kao da bi Srbija mogla na kraju ući u Evropsku uniju, a da ne prihvati realnost da je Kosovo neovisna država. Srbijanska vlada se s druge strane pretvara kako može dobiti i jedno i i drugo: i Kosovo i Evropsku uniju.“

„Srbija se mora mnogo više dokazivati nego ostali“

Anti-EU Graffiti in Belgrad

Ima ih i koji su protiv - grafit u Beogradu

"Treba pohvaliti diplomatski put srbijanskih dužnosnika kojim forsiraju svoje europsko opredjeljenje", kaže Wolfgang Höpken, balkanolog i profesor na Sveučilištu u Leipzigu. U većini zemalja Evropske unije vlada skepsa oko daljnjeg proširenja i zato se svaki novi kandidat, a time i Srbija, danas mora mnogo više dokazivati nego što je to bio slučaj prije pet godina, ocjenjuje profesor Höpken.

„Imam dojam da na europskoj razini nedostaje jasna politika prema Balkanu. Obećanje o europskoj integraciji i dalje je na snazi, a ono je nedavno još jednom potvrđeno i na ministarskoj konferenciji u Sarajevu. Međutim, europski dužnosnici bi se morali pozicionirati i iznijeti jasan stav, kako će ta perspektiva izgledati sljedećih godina i kako bi je trebalo primjeniti u praksi.“

Ovog mjeseca slijedi konačna odluka oko kandidature

Sjedište Europske komisije

U sjedištu Europske komisije podijeljena mišljenja

"Da Europska unija nema jasan stav oko Balkana, potvrđuje i intervju nizozemskog ministra vanjskih poslova Maxima Verhagena koji je izjavio kako je kandidatura Srbije u prosincu prošle godine bila osobna inicijativa njegovog švedskog kolege Carla Bildta", kaže politolog Weber. „Bila je to osobna odluka koju je Carl Bildt za vrijeme švedskog predsjedavanja Europskom unijom donio protiv većine u Uniji“, tvrdio je Verhagen. Bodo Weber smatra da je došlo do preokreta i da će Europska unija sada nastojati zatvoriti taj krug.

„Kompromis bi bio da se odmrzne ratifikacija Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju na sastanku ministara vanjskih poslova ovog mjeseca, uz ignoriranje ranijih uvjeta 'potpune suradnje s Haagom'. S druge strane, sve dok svih 27 država Evropske unije ne ratificiraju sporazum, Evropska komisija neće priznati kandidatski status Srbije.“

"Činjenica je da unutar Evropske unije postoji mnogo različitih interesa, ali Evropska komisija je krajnja instanca koja se vrlo snažno zalaže za politiku proširenja Unije", smatra suradnica njemačke Fondacije za nauku i politiku, Solveig Richter. „Što se tiče politike proširenja Unije i objektivne ocjene srbijanske aplikacije za članstvo u Uniju, mislim da se podudaraju interesi Europske komisije i Srbije. Što se lobiranja tiče, to Srbija čini sama radi vlastitog interesa.“

Autorica: Selma Filipović, Berlin

Odg. ur.: N. Kreizer

Preporuka uredništva