1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Panorama

Srbija:Govor mržnje na internetu

Govor mržnje više nije službena i medijska politika u Srbiji, ali se primjeri govora mržnje sve više sele na internet. Je li riječ o o mišljenju šutljive većine u Srbiji ili višak negativnih osjećaja kod pojedinaca?

Srbija više nije mjesto u kojem politički službenici podstiču i podržavaju govor mržnje, ali ta vrsta negativnog diskursa nije nestala iz javnog života. Srpski parlament je i dalje mjesto gdje se povremeno može čuti govor mržnje, a ta vrsta javnog obraćanja nije nestala ni iz tradicionalnih medija u Srbiji. Pozivi na nasilje, etnička mržnja, ksenofobija, prijetnje nacionalnim i seksualnim manjinama, ipak sve više mjesta pronalazi na internetu, točnije, na raznim forumima, društvenim mrežama i stranica medijskih kuća.

Šuplji zakonski propisi

Zakonske odredbe koje bi se trebale pozabaviti govorom mržnje na internetu nisu potpune, ističe za Deutsche Welle, Milan Antonijević, direktor Komiteta pravnika za ljudska prava (YUCOM). Postoje odredbe Zakona o javnom informiranju, kao i Zakona o zabrani diskriminacije, koje o tome govore, ali ovdje i dalje nije regulirano pitanje internetskih medija, kaže Antonijević:

„Ono što predstavlja posebnu teškoću su komentari koji se nalaze na pojedinim stranica i koji u najvećoj mjeri sadrže govor mržnje i pozivanje na nasilje. A na te pojave vi po postojećim zakonskim odredbama možete jako teško reagirati i teško da možete pozvati na odogovornost urednike koji takve komentare ne skidaju sa svojih stranica.“

Srbija, Parlament

U Parlamentu se povremeno još uvijek čuje govor mržnje

Internet ne trpi sve

Najdrastičniji primjeri govora mržnje na internetu su oni u kojima se poziva na direktno nasilje i obračun s pojedincima, a zabiljleženo je čak i objavljivanje adresa aktivista za ljudska prava, upozorava Antonijević:

„To su direktni pozivi na nasilje, direktni pozivi na linč, i oni zaslužuju punu pažnju policije i tužiteljstva. Nadamo se da će jasno zabilježavanje ovih pojava biti jasna poruka države da će se tako nešto spriječavati. Ljudi moraju biti svjesni toga da sve što postavljaju na internet može biti predmet nekog postupka a naročito kada se ova čitavo ovo područje uredi na odgovarajući način“.

Selidba mržnje na internet

Milan Antonijević pri tome kaže kako ne misli da je ono što se može pročitati u komentarima koji sadrže govor mržnje, zapravo mišljenje neke tihe većinske Srbije, već da je to prije svega stav pojedinaca kojima su previše ovladale određene strasti. Slično mišljenje dijeli i Dragan Popadić, socijalni psiholog. Popadić za Deutsche Welle kaže da se govor mržnje samo pomaknuo tamo gde je manje kažnjiv, a njegov učinak pojačan - a to je internet:

„Dakle, ne mislim da to neki veliki broj ljudi širi. Međutim, tu postoji opet ta opasnost da drugi to prihvate kao normalno i kao neku uobičajenu praksu. Po principu 'zašto da ne'; ako se suzdržavaju u svakodnevnoj komunikaciji od psovanja, vrijeđanja i slično, izgleda im kao da je internet komunikacija kao neko mjesto gdje je to, Bože moj, dozvoljeno“.

Soziale Netzwerke

Internet nudi veliku ponudu raznih socijalnih mreža

Mediji ohrabruju govor mržnje?

Dragan Popadić kaže kako je teško napraviti neki precizan psihološki portret ljudi koji šire govor mržnje na internetu: „Dakle, ono što njih karakterizira je izrazito ekstremno negativan stav prema onome o čemu govore. Istodobno, oni imaju i jedan odnos krajnje netolerancije, nekulture, kako god da to nazovemo, prema drugima, pogotovo prema neistomišljenicima“.

Ne može se reći da svi mediji puštaju govor mržnje u svojim komentarima, skreće pažnju Antonijević. „Postoje mediji koji se bave moderacijom i brisanjem komentara koji sadrže govor mržnje, ali još uvijek postoje i brojni mediji koji to ne rade“, kaže Antonijević.

Preporuka uredništva