1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Srbija više nije oduševljena Europskom unijom

Već godinama manje od polovine građana Srbije otvoreno podržava eurointegracije. Za to su krive dvosmislene poruke iz Bruxellesa, ali i ponašanje srpskih vlasti koje su danas proeuropske, a sutra nisu.

Zlatno doba podrške građana Srbije ulasku u Europsku uniju (EU) je izgleda prošlost. Nakon sada već povijesne 2009. godine kada je ta podrška iznosila čitavih 73 posto (te su godine ukinute vize) situacija se drastično promijenila nagore. Najnovije istraživanje javnog mnijenja, koje je početkom ljeta provelo Ministarstvo za europske integracije, pokazuje da bi ulazak u EU na potencijalnom referendumu podržalo 49 posto građana, 27 posto bi glasovalo protiv, 13 posto ne bi glasalo, a 11 posto ne zna odgovor; to ipak nije najniža razina podrške, jer je ona u nekim trenucima iznosila i 42 posto. Zašto ta podrška toliko varira?

Europske integracije na ovaj ili onaj način traju već 17 godina i pretvorile su se u maratonsku sagu kojoj se ne nazire završetak. Eurointegracije su se tijekom vremena izlizale kao politička parola, ljudi su na lijepe riječi i obećanja već navikli, i bar za sada ne vide konkretnu i veliku korist od približavanja Uniji.

Ako se opet vratimo na datume, famoznih 73 posto podrške je uslijedilo u vrijeme ukidanja viza za putovanja u EU. Nakon toga EU integracije su se vratile u uobičajeni kolosijek: uglavnom se vide kao čitav niz ultimatuma i ucjena i proces u kojem Srbija samo gubi dio po dio suvereniteta a ne dobiva gotovo ništa. Reklo bi se da građane Srbije EU mnogo više asocira na štap nego na mrkvu.

Mladi protiv EU-a

Flüchtlinge in Ungarn Zaun Grenzzaun (picture alliance/dpa/S.Ujvari)

Nepoštivanje ljudskih prava u članicama EU-a (granica Mađarske i Srbije)

Različito raspoloženje javnog mnijenja u Srbiji povezano je i s unutarnjom dinamikom same Europske unije. Upravo kada su građani Srbije malo živnuli nakon nekog pozitivnog poteza, poput spomenutog ukidanja viza, uslijedile su turbulencije unutar Unije i stvar se ponovo vraćala na početak. A na kraju je stigla i migrantska kriza i Brexit, i to je očito slomilo i najveće optimiste.

Naim Leo Besiri, direktor Instituta za europske poslove, svemu tome dodaje i „konfuzne poruke" koje srpske vlasti šalju građanima kada je riječ o EU. S jedne strane se to ističe kao strateški cilj, a s druge se Europa osuđuje zbog Kosova, NATO intervencije, dvostrukih standarda oko Katalonije i slično."

Besiri napominje da također „raste broj onih koji su protiv EU", a najviše zabrinjava što je sve veći broj mladih između 18 i 29 godina koji su vrlo konzervativni kada je riječ o članstvu u EU. „To nas navodi na zaključak da postoji takva propaganda u medijima, ali i poruke političara koje ih navode na takva razmišljanja", kaže Besiri.

Dvostruke poruke

Na problem dvosmislenih poruka Beograda i Bruxellesa upozorava i Maja Stojanović, direktorica Građanskih inicijativa. Međutim, u tom kontekstu se pojavljuje i dodatni problem, koji se ogleda u podršci EU-a tzv. „stabilokracijama" na Balkanu. A Srbija je trenutno školski primjer balkanske stabilokracije, koja dobiva podršku EU-a dok se na unutarnjem planu uništavaju demokratske institucije.

„Čini mi se da sada ne moramo previše tražiti euroskeptike, imam dojam da su svi građani Srbije postali euroskeptici", smatra Maja Stojanović. „Prvi razlog za to je što se EU ne bavi ključnim vrijednostima EU-a nego održavanjem stabilnosti u regiji. A drugi problem koji izaziva porast euroskepse u Srbiji su sami događaji i turbulencije unutar EU-a."

A unutarnji problemi EU-a su svakodnevna tema medija u Srbiji. Mediji se takoreći utrkuju tko će prije objaviti neku lošu vijest iz Unije, i tu bi možda trebalo tražiti dodatne razloga porasta euroskepticizma u Srbiji. Ako se tome dodaju izjave europskih dužnosnika, koji s vremena na vrijeme u nastupu iskrenosti kažu da Srbija ne može baš tako skoro očekivati članstvo u EU, onda je slika kompletna.

Naim Leo Besiri napominje kako zbog Brexita svakako neće biti proširenja u sljedećih nekoliko godina, ali da su tu sada i novi problemi u vezi s poštivanjem ljudskih prava u članicama EU-a poput Mađarske i Poljske. „Proces pregovaranja se sada svakako promijenio i sve je postalo mnogo kompliciranije", smatra Besiri. „Mi se uvijek možemo zapitati je li to fer prema Srbiji, da se traži nešto što čak ni članice EU ne ispunjavaju. Ali, jedna je pozicija kada ste član nekog kluba – vi možete postavljati pravila. Ako niste član kluba morate igrate po pravilima tog kluba. Vi stoga ne možete upirati prst u pojedine članice EU-a, jer će one sutra odlučivati o vašem prijemu."

Birokratske vize – novi problem

Brüssel Gebäude der Europäischen Kommission (Reuters/Y. Herman)

Zbunjujuće poruke iz Bruxellesa

Maja Stojanović skreće pažnju i na vjerojatne negativne efekte najavljenih novih pravila, prema kojima će građani zapadnog Balkana i brojnih drugih država morati dobiti „odobrenje" za putovanja u zemlje EU-a. „Mi još ne znamo ni kako se to točno zove, ali svejedno građani Srbije to vide kao novi način uvođenja viza. Te dozvole, bojim se, mogu poslati još jednu negativnu poruku da, kada je riječ o slobodi kretanja, ipak postoje razlike između onih koji su u EU i onih koji su tek u procesu pridruživanja."

Iako na prvi pogled djeluje da je zbog svega navedenog tema EU izgubila važnost kod birača, i da ona više nije toliko bitna kao predizborni program, Naim Leo Besiri skreće pozornost na činjenicu da su, kako god da se okrene „građani Srbije dosljedno glasali za one stranke koje zagovaraju ulazak u EU".

„Imajmo na umu da 75 posto onoga što proizvedemo ide u EU. Naša djeca i susjedi rade i obrazuju se u zemljama EU-a. Zato je teško vjerovati da bi netko na nekim sljedećim izborima glasao za nekoga tko je protiv ulaska u EU, i tko bi taj proces uopće mogao dovesti u pitanje", dodaje Besiri.

 

Preporuka uredništva