1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Srbija sad pogotovo mora surađivati s Haagom

Verica Spasovska11. ožujka 2006

Gotovo pet godina je Slobodan Milošević proveo u istražnom zatvoru Haaškog suda za ratne zločine. Prošle noći je nađen mrtva u svojoj ćeliji. Bivši predsjednik bivše Jugoslavije nije dočekao izricanje presude za zločine u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i na Kosovu, koji su bili obuhvaćeni optužnicom.

https://p.dw.com/p/9ZEF
Nepregledno je polje grobova koje je za sobom ostavio Milošević.
Nepregledno je polje grobova koje je za sobom ostavio Milošević.Foto: AP

Smrt Slobodana Miloševića dolazi u nezgodno vrijeme. Suđenje protiv čovjeka koji je optužen za zločine protiv čovječnosti i genocid ne može biti završeno. To će imati posljedice za Srbiju, koja se ionako teško suočava s prošlošću. To će ojačati radikalne i nacionalno-konzervativne snage u Srbiji, a Haaški tribunal stvlja pod izuzetno velik pritisak da vjerodostojno nastavi svoj rad.

Miloševićevi pristaše koji Sud za ratne zločine ionako smatraju instrumentom Zapada za mučenje Srbije, u prvim oštrim reakcijama su pokazali da Tribunal smatraju krivim za Miloševićevu smrt. On je, istina, već ranije bio bolestan na srce, ali uvjeti u zatvoru pogoršali su njegovo stanje, glasi optužba. Već je samoubojstvo srpskog ratnog zločinca Milana Babića prije nekoliko dana za njih bio dokaz da Haaški sud ne ispunjava svoju obvezu skrbi za pritvorenike.

Slobodan Milošević koji još uvijek uživa veliku popularnost u srpskoj javnosti, bit će sad zacijelo definitivno proglašen mučenikom. To je težak udarac za pokušaje Zapada da srpsku javnost suoči s odgovornošću srpskih političara za nasilje i ratove 90-ih godina. Sad će srpska javnost još manje biti spremna da se skupa s Hrvatskom i Bosnom i Hercegovinom suoči s najnovijom prošlosti.

Snažno se povećao pritisak na Haaški sud da što prije počne suđenje ratnim zločincima Mladiću i Karadžiću koji su u bijegu, kako bi ponovo bio uspostavljen njegov autoritet u javnosti. Pristaše bivšeg diktatora mogu, istina, instrumentalizirati njegovu smrt, kako bi u javnosti stvorili protuzapadno raspoloženje, ali to ne mijenja ništa na činjenici da se političari u Srbiji moraju suočiti sa starim teretom rata.

Što Miloševićeva smrt znači za važna politička pitanja koja moraju biti riješena idućih tjedana i mjeseci? Za odcjepljenje Crne Gore koje je na vidiku, za razgovore o budućem statusu Kosova, koje bi prema volji većinskog albanskog stanovništva trebalo postati neovisno?

Na put Crne Gore u neovisnost ovaj događaj vjerojatno neće utjecati, jer s time se velik dio srpske javnosti manje ili više pomirio. Ali, Miloševićeva smrt će dodatno opteretiti razgovore o Kosovu, koji su sa srpskog stajališta ionako pod nesretnom zvijezdom od izbora bivšeg generala OVK Agima Čekua za kosovskog premijera. Na Zapadu se mogu pripremiti za zaoštravanje fronti.

Slobodan Milošević ne može biti kažnjen za ono što je njegova politika nanijela na području bivše Jugoslavije. To je loše za proces pomirenja, ali to ne može osloboditi odgovornosti one srpske političare koji sad vode tu zemlju, da raščiste s prošlošću i nastave s približavanjem Srbije Europskoj uniji. Oni sad imaju izbor, instrumentalizirati smrt bivšeg diktatora ili dokazati zrelost i nastaviti konstruktivnu suradnju s Haaškim tribunalom, kako ne bi ugrozili pregovore o stabilizaciji i pridruživanju. Oni koji stvarno žele zastupati interese srpskoga stanovništva znaju da tomu nema alternative.