1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Srbija prijeti praznom puškom

Očajna razina odnosa u regiji Zapadnog Balkana očito će dobiti nastavak i u 2017. godini.

Kada se pomislilo da bi zategnuti odnosi na relaciji Beograd-Zagreb-Sarajevo mogli krenuti uzlaznom putanjom, stigle su nove komplikacije na relaciji Beograd-Skopje-Podgorica. Kao da već nema dovoljno regionalnih problema, Srbija je kroz izjave ministra vanjskih poslova Ivice Dačića (naslovna fotografija) uputila oštre kritike i na račun Makedonije i Crne Gore, i tako dodatno zakomplicirala već dovoljno loše odnose u regiji. Srpski šef diplomacije navodi da je Srbija naljutila Grčku time što je priznala Makedoniju pod ustavnim imenom, a da je zauzvrat Makedonija priznala Kosovo i glasala protiv interesa Srbije u međunarodnim institucijama.

Pritisak na Makedoniju kao pozitivna poruka Grčkoj

Riječ je o zemljama s kojima Srbija nije imala skoro nikakvih ozbiljnih bilateralnih problema, a međusobni odnosi uvijek su ocjenjivani kao „više nego dobri". Međutim, Aleksandra Joksimović, predsjednica Centra za vanjsku politiku, podsjeća da su Makedonija i Crna Gora bile jedine zemlje čiji su veleposlanici protjerani iz Srbije nakon priznavanja Kosova: „A sada ponovno imamo aktualnu priču o zahtjevu Kosova za članstvom u UNESCO-u. Srbija sada očito pokušava da pritiskom na susjednu Makedoniju osigura još neki glas koji bi spriječio da u nekom novom ciklusu lobiranja Kosovo uspije postati član UNESCO-a. Treba reći da je teško očekivati da Makedonija tu promijeni stav obzirom na unutrašnjopolitičke probleme koje ona ima", smatra Aleksandra Joksimović.

Predsjednica Centra za vanjsku politiku navodi da postoji još jedan važan razlog zašto se Srbija sada, naizgled neizazvano, sjetila kritizirati Makedoniju: „Do kraja siječnja Srbiju bi trebao posjetiti grčki premijer Alexis Tsipras i ovo je sada zgodan trenutak da se Grčkoj pošalje neka pozitivna poruka. Odnosi s Grčkom već dosta dugo ne bilježe nekakav pozitivan trend, nema nekih konkretnih problema, ali jako rijetko dolazi do susreta na najvišem nivou."

Prijetnja „velikim bratom"

Aleksandar Popov

Aleksandar Popov

Izjave ministra vanjskih poslova Srbije su, za Aleksandra Popova, predsjednika Centra za regionalizam, teško objašnjive. Popov napominje da je ovo, na neki način, pokazivanje mišića prema susjedima, a novitet je što su se na udaru sada našle Makedonija i Crna Gora. „Pošto idemo u susret izborima, moguće je da se sada podilazi biračkom tijelu izjavama kako nećemo dozvoliti nikome da nas gazi i kako više nećemo okretati drugi obraz. Tu se sada postavlja pitanje zašto na te izjave nije reagirao premijer Aleksandar Vučić, jer su one u suprotnosti s onim što je njegova regionalna politika, koju su obilježili uglavnom pomirljivi tonovi."

Aleksandar Popov primjećuje da se kritikama na račun Makedonije, ali i drugih zemalja regije, ne mogu izvući nikakvi poeni. „To je prijetnja praznom puškom, osim ako Srbija ne misli da bi se 'veći brat', a to je u ovom slučaju Rusija, mogao obračunati s onima koji su radili protiv srpskih interesa. Ali, nas i ta ruska podrška košta i to se uvijek mora vratiti na neki način", ocjenjuje Popov. On također ističe da „ni Srbija nije bezgrešna, naročito kada je u pitanju rat u bivšoj Jugoslaviji i da ona nije baš toliki svetac koji bi sada svima okolo trebao dijeliti lekcije."

Eho globalnih kretanja

Makedonija je s jedne strane iznenađena napadima koji su uslijedili iz Srbije, ali isto tako, u Beogradu se kaže da ljutnja Srbije nije neočekivana ili neopravdana, jer se radilo protiv srpskih interesa. „Potpuno je jasno da svakako nije u srpskom interesu kada neka od susjednih zemalja prizna Kosovo", kaže Aleksandra Joksimović, „ali je uvijek u pitanju reakcija i usporedba reakcija u odnosu na pojedine zemlje. Razloga za reakcije i ljutnju svakako ima, ali one nisu prema svima iste. Srbija nije na isti način tim povodom reagirala prema svim zemljama u susjedstvu i regiji, a posebno to nije radila prema nekim drugim europskim i svjetskim zemljama."

„Ako govorimo o lošem početku godine za regionalne odnose i ako pokušamo analizirati kako će se stvari odvijati u 2017. godini, možemo reći da su zbivanja u regiji blagi eho globalnih kretanja", napominje Aleksandra Joksimović: „Prije svega moramo vidjeti kakvi će biti odnosi novog američkog predsjednika Donalda Trumpa i Europske unije, ali i da li će doći do opuštanja odnosa s Rusijom. S druge strane, EU ima dosta svojih problema i vidjet ćemo koliko će ona uopće biti spremna i voljna da se dodatno bavi Zapadnim Balkanom".

Aleksandar Popov smatra da nema mnogo razloga za optimizam: „Svaka od zemalja regije ima dosta unutarnjih problema, koji se onda reflektiraju i na odnose sa susjedima. Imamo praktički stalne cikluse izbora koji ne rješavaju političke probleme. Previše je zapaljivog materijala u regiji, kao posljedica raspada Jugoslavije koji sada tinja i jedino se možemo nadati da se to neće dalje razbuktavati."

Preporuka uredništva