1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Srbija otvara svoje tajne arhive?

Otvaranje tajnih dosijea srpskih službi sigurnosti nije uvjet Europske unije, ali postoji preporuka EU-a da se to učini. Hoće li srpske vlasti ispuniti nešto što je samo preporuka?

Otvaranje tajnih dosijea službi sigurnosti je tema koja je prisutna u javnosti još od početaka demokratskih promjena 2000.godine. Postojale su bezbrojne inicijative da se taj proces obavi, ali se na kraju sve završavalo floskulom „da za to nema dovoljno političke volje“. Najnoviji stav EU-a pokazuje kako Europska unija doduše od Srbije ne zahtjeva objavu tajnih dokumenta službi sigurnosti ali „snažno preporučuje da se to učini“. To nije uvjet u priključivanju Srbije EU, ali postoji snažna preporuka da se to učini kako bi se rješila važna pitanja iz prošlosti, priopćeno je iz Ureda povjernika proširenje EU-a Stefana Filea. Pitanje koje se odmah nameće je hoće li srpske vlasti uopće željeti ispuniti bilo kakvu obavezu koja nije čvrst uvjet. Povijest obveza koje je Srbija trebala ispuniti pokazuje izvjestan stupanj ležernosti kada je u pitanju bilo kakva obveza koja je dana u obliku preporuke.

Ponovo argumenti protiv?

„Uvjet otvaranja dosijea tajnih službi nije bio nikakav uvjet ni drugim zemljama kada su primane u EU, pa nema nikakve logike da to bude i u slučaju Srbije“, ističe za DW Bogoljub Milosavljević, profesor Pravnog fakulteta Union u Beogradu. Tema otvaranja tajnih dosijea je ipak bila prisutna nakon 5. listopada, dodaje on, ali su se uvek nalazili neki argumenti protiv pokretanja tog procesa. „Tako se navodilo da bi jedna takva mjera mogla dovesti do lova na vještice što bi moglo stvoriti nove nepravde. Moglo bi doći do progona ljudi koji su bili uaradnici službi. Pretpostavljam da bi se i danas ponovo koristili isti argumenti protiv takvog procesa“, smatra Milosavljević.

Razjasniti tajne oko arhiva službi sigurnosti

„Kada je reč o samim tajnim službama, tu je naravno postojalo protivljenje. Njihov stav je bio da, ukoliko se krene u taj proces, da bi to područje trebalo urediti zakonom“, kaže Milosavljević. „Zakonom bi se trebalo zaštiti identitet doušnika kao i nacionalni interesi koji se mogu nalaziti u takvim dokumentima. Pošto zakon nikada nije donešen, onda se ni to pitanje nije rješilo“, skreće pažnju Milosavljević.

Što se sve nalazi u tajnim arhivima, može se samo pretpostaviti

Što se sve nalazi u tajnim arhivima, može se samo pretpostaviti

„Sada naravno ostaje pitanje koliko će naši političari željeti ispuniti nešto što je „samo“ preporuka EU-a. Ako se to pitanje ponovo pokrene, ja očekujem da će se ponovo čuti argumenti za i protiv“, ocjenjuje Milosavljević: „I da će se, iskreno se nadam, ukoliko bude političke spremnosti, to će se pitanje moći konačno skinuti s dnevnog reda. To bi po mom mišljenju bilo jako dobro, kako bi se jednostavno zauvijek razjasnila ta „fama“ koja postoji oko tog pitanja, ali moram napomenuti - bez lustracije. Mi smo imali čak i Zakon o lustraciji, koji je 10 godina bio mrtvo slovo na papiru, i mislim da će se to pitanje teško ponovo otvarati“.

Srpski pokret obnove (SPO) je bio jedna od rijetkih stranaka koja je uporno isticala potrebu za otvaranjem tajnih dosijea. Međutim, svi njihovi pokušaji u tom pravcu nisu donijeli rezultate. Aleksandar Jugović, potpredsednik SPO, kaže za DW da je otvaranje tajnih arhiva potreba Srbije, bez obzira na to je li to uvjet ili preporuka EU-a. „Na taj način bi se utvrdile uloge pojedinih ljudi, koji se nalaze u svim strukturama vlasti, koji se nalaze na rukovodećim mjestima odakle se šalje antieuropska misao i kako bismo na kraju utvrdili biografije svih onih koji su u prethodnom razdoblju bili odgovorni za najveće nesreće koje su zadesile Srbiju“, dodaje on.

„Mislim da za rješavanje ovog pitanja i nije toliko važno je li preporuke za to stižu iz Europske unije, smatra Jugović. Srbija bi trebala to pitanje razriješiti prije svega zbog sebe, jer bi to bilo korisno da bi se razjasnila uloga svih onih koji su u proteklim godinama činili zlo da bi njima bilo dobro“, kaže Aleksandar Jugović. „Ja sam uvjeren da se u tim arhivama nalaze tragovi prljavog novca iz građanskih ratova, uvjeren sam da se nalaze tragovi ubojstva novinara i političkih likvidacija, uvjeren sam da se nalaze tragovi šverca cigareta. I mislim da bi ta crna knjiga zločina, ukoliko bi bila otvorena, dala odgovore na mnoga pitanja“, dodaje on.

SPO je nekoliko puta bezuspješno pokušao svoj prijedlog zakona o otvaranju tajnih dosijea uvrstiti u dnevni red Parlamenta. „Otpori tome su upravo u redovima onih koji bi se već po svom položaju trebali zalagati za otvaranje tajnih arhiva. Što se tiče SPO-a, to pitanje je davno trebalo biti odrađeno“, zaključuje Jugović.

Preporuka uredništva