1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Panorama

Srbija neće na dodjelu Nobelove nagrade zatvorenom Kinezu

Srbija je jedna od 19 zemalja u svijetu koje su najavile da njihovi predstavnici neće prisustvovati dodjeli Nobelove nagrade za mir u petak (10.12.) u Oslu. Ovogodišnji dobitnik je kineski disident Liu Xiaobo.

Liu Xiaobo

Liu Xiaobo

To što je Srbija otkazala nazočnost svojih predstavnika na dodjeli Nobelove nagrade za mir kineskom disidentu i borcu za ljudska prava Liu Xiaobou, ostavlja vrlo loš dojam, smatra njemački analitičar Gerald Knaus. I sama Srbija je proteklih godina iz inozemstva dobivala veliku pomoć svake vrste da demokratizira svoju zemlju i društvo, a velik je broj i srpskih disidenata koji su se iz egzila borili za osnovna ljudska prava i demokratizaciju Srbije, kaže Knaus.

Gerald Knaus

Gerald Knaus

Posljedica neće biti, ali loše je to što se zemlja poput Srbije u ovom slučaju nije solidarizirala s ostalim evropskim zemljama, poručuje Knaus. “Za zemlju poput Srbije je važno da misli na svoj ugled u Europi. U Europi je postignut dogovor da se dodjelom Nobelove nagrade za mir istaknu i nagrade sloboda mišljenja, disidenti, borci za demokraciju i ljudska prava. Svaka važnija europska zemlja je zainteresirana da ima dobre odnose s Kinom i većina europskih dužnosnika smatra da ovogodišnji izbor za Nobelovca nije kontradiktoran i da neće ugroziti dosadašnje odnose. Zato je teško razumljivo, zašto bi Srbija kod toga zauzela suprotnu poziciju.”

Srbija zahvalna Kini jer nije priznala Kosovo

Ceremoniji u Oslu neće prisustvovati ni predstavnici Rusije. Ovaj događaj dobio je i u Rusiji čisto politički karakter, ocjenjuje njemački analitičar Aleksandar Rahr. Rusi se plaše da bi se nazočnost jednog visokog ruskog dužnosnika na ceremoniji mogla negativno odraziti na odnose Moskve i Pekinga. Za Ruse je važno da im Kinezi budu strateški partneri s kojima će kreirati globalnu politiku, kaže Rahr. On smatra da je Srbija uz još nekoliko drugih zemalja otkazala svoju nazočnost dodjeli Nobelove nagrade iz ekonomskih razloga. Nije tajna da Kinezi mnogim zemljama nude povoljne kredite, među kojima su i višemilijunski iznosi za gradnju mostova u Srbiji.

Alexander Rahr

Alexander Rahr

Osim ovog ekonomskog aspekta, Srbija kao ni Rusija, ne želi pokvariti svoje odnose s Kinom ni iz političkih razloga. Analitičar Rahr objašnjava:“U slučaju Srbije treba napomenuti da je Kina od samog početka bila vodeća sila koja je podržavala politički stav Srbije, time što nije priznala nezavisnost Kosova. Zato je i ova gesta Srbije potpuno jasna! Srbija neće da pokvari svoje odnose s Kinom i na ovaj način želi pokazati Kini svoju zahvalnost za poziciju koju je Kina pružila Srbiji u teškim momentima odcjepljenja Kosova.”

Kako je priopćio Nobelov odbor, dodjeli neće prisustvovati predstavnici Kine, Rusije, Kazahstana, Kolumbije, Tunisa, Saudijske Arabije, Pakistana, Srbije, Iraka, Irana, Vijetnama, Afganistana, Venezuele, Filipina, Egipta, Sudana, Ukrajine, Kube i Maroka.

"Srbija poštuje bilateralne odnose"

Vuk Jeremić

Vuk Jeremić

U srbijanskom Ministarstvu vanjskih poslova još se nisu očitovali s tim u vezi, na upit Deutsche Wellea. Beogradski mediji samo prenose izjavu srpskog ministra vanjskih poslova Vuka Jeremića da „Beograd poštuje ljudska prava, ali i bilateralne odnose sa Kinom“.

Srbija je još ranije naglasila da se njezina vanjska politika zasniva na četiri stupa: Washingtonu, Bruxellesu, Moskvi i Pekingu. Međutim, profesor Fakulteta političkih nauka Predrag Simić za Deutsche Welle da je takav koncept prije svega konfuzan: „Ne može jedna mala zemlja oko sebe okupljati velike sile. Ona se može samo prikloniti nekoj od njih. Pokušaj da se svim vodećim silama ovoga svijeta izađe u susret prije ili kasnije dovodi do ovakvih dilema, kao što je ova o kojoj sada govorimo. Ja osobno mislim da je Srbiji mjesto uz Europsku uniju, kao što je to mislim i glavni strateški cilj Srbije. I stoga mislim da bi upravo takva orijentacija, znači ne ka četiri stupa, već ka jednom dominantnom cilju, a u sklopu tog cilja onda i odnos prema drugim zemljama, trebala biti srpska politika“, kaže profesor Simić.

Autorica: Selma Filipović, Berlin / Ivica Petrović, Beograd

Odg. urednik: Anto Janković

Preporuka uredništva