Srbija ide ususret referendumu o Ustavu

Skupština Srbije usvojila je tekst novog Ustava 30. rujna glasovima 242 od ukupno 250 zastupnika, odnosno uz suglasnost svih parlamentarnih stranaka, uključujući i Demokratsku stranku srbijanskog predsjednika Borisa Tadića, koja već mjesecima ne sudjeluje u zasjedanjima parlamenta, kao i stranke G17 Plus, čiji su ministri istoga dana podnijeli ostavke, a zastupnici napustili parlament zbog toga što nisu nastavljeni pregovori Srbije i EU-a. Tek se nekoliko zastupnika bilo izjasnilo protiv novog Ustava Srbije, među njima predsjednik Socijaldemokratske unije Žarko Korać i predsjednica Građanskog saveza Srbije Nataša Mićić, koji su nakon usvajanja tog teksta u parlamentu objavili nastanak koalicije, zajedno s Ligom socijaldemokrata Vojvodine Nenada Čanka i izvanparlamentarnom Liberalno-demokratskom strankom Čedomira Jovanovića, te pokretanje kampanje za bojkot referenduma.

Nezadovoljni Vojvođani

Ta koalicija, kao i brojne nevladine organizacije u Srbiji, na bojkot poziva u prvome redu zbog načina na koji je tekst novog Ustava usvojen – na brzinu i bez javne rasprave, dogovorom stranaka u parlamentu – upozoravajući na izostalu autonomiju Vojvodine te unošenje Kosova kao neodvojivog dijela Srbije u preambulu novog Ustava. Taj protureferendumski blok među rijetkim je glasovima u Srbiji koji upozoravaju da je Kosovo svojom politikom definitivno izgubio još Slobodan Milošević 1999. godine, dok vladajući uvjeravaju javnost kako je činjenica da je Kosovo uneseno u Ustav kao neodvojivi dio teritorija Srbije gotovo presudna za ishod budućih pregovora o konačnom statusu Kosova, dopunjavajući to činjenicom da je međunarodna zajednica odustala od utvrđivanja statusa Kosova do kraja ove kalendarske godine.

Sat više za glasovanje

Nezadovoljnika novim Ustavom Srbije ima još, pogotovo među manjinskim zajednicama koje ustavotvorcima zamjeraju što su bile isključene iz procesa izrade prijedloga te su mnoge manjinske stranke odluku o izlasku na referendum ostavile na izbor svojim pristašama. Jedna od značajnijih zamjerki referendumskom procesu jest i činjenica da će on trajati dva dana te se dio javnosti – s obzirom na dugogodišnju Miloševićevu praksu – pribojava moguće krađe glasova, a kako je to primijetio beogradski tjednik «Vreme», referendum neće trajati 48, već 49 sati, s obzirom da je upravo za taj vikend predviđen prelazak s ljetnoga na zimsko računanje vremena, kada će se satovi pomaknuti za jedan sat unazad.

Plebiscit i na Kosovu

Referendum će se održati 28. i 29. listopada, a za njegov uspjeh nužno je da mu se odazove više od 50 posto birača, odnosno nešto više od 1,3 milijuna od ukupno oko 6,6 milijuna birača. Referendumsko glasovanje će biti organizirano i na Kosovu, na 8 385 biračkih mjesta u sredinama u kojima su Srbi većinsko stanovništvo. Prema podacima Republičke izborne komisije na Kosovu, pravo glasa ima oko sto tisuća ljudi. UNMIK je nedavno odbio pomoć u organizaciji referenduma, s time da neće sprječavati izlazak na izborna mjesta tamo gdje će glasovanje biti organizirano.

Novi izbori u svakom slučaju?

U slučaju da referendum ne uspije, odnosno da se o predloženom tekstu Ustava ne izjasni pozitivno više od polovine ukupnog broja birača, morali bi biti raspisani izbori za novu, ustavotvornu skupštinu, koja bi morala usuglasiti novi tekst Ustava. Ako referendum uspije, pred Srbijom svakako stoje izvanredni parlamentarni izbori, ali se predstavnici stranaka još nisu dogovorili oko mogućih termina, kao što još nije jasno niti hoće li uz parlamentarne biti održani i predsjednički izbori, kao što to zahtijeva predsjednik Srbije Boris Tadić.