1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Srbija: i predsjednika i parlament o istom trošku

Srbijanski predsjednik Tadić je objavio kako će skratiti svoj mandat tako da se istovremeno održe i parlamentarni i izbori predsjednika Srbije. Jedan razlog je ušteda, ali to je i politička odluka.

Poznavatelji političkih prilika u Srbiji se donekle slažu kako je razlog skraćivanja vlastitog mandata predsjednika Tadića smanjivanje troškova izbora. Jer, blagajna Srbije je gotovo prazna, a postupak izbora košta - osobito kad bi se u samo nekoliko mjeseci održali parlamentarni, pa onda i predsjednički izbori.

Ali politički analitičar Milan Nikolić ukazuje kako je tu i sasvim konkretan politički motiv za takvu odluku: "Predsjednički izbori dodatno utječu na parlamentarne i lokalne izbore, jer značajni kandidati, kakvi su recimo Tomislav Nikolić i Boris Tadić mogu svojom kandidaturom za predsjednika 'pogurati' i rezultate svojih stranaka. Nitko to nije izmjerio, ali se zna da lideri pomažu svojim strankama kod izbora. To prelijevanje ipak nije veliko, rekao bih da je to jedan ili dva posto."

Tadić je u prednosti

Tomislav Nikolić

Tomislav Nikolić je najozbiljniji protivnik - ali je već više puta gubio od Tadića

Najozbiljniji protivnik Tadiću na predsjedničkim izborima se smatra Tomislav Nikolić, nekoć najbliži suradnik Vojislava Šešelja i vođa Srpske radikalne stranke nakon Šešeljevog odlaska u haški pritvor, a danas lider Srpske napredne stranke (SNS). Kandidaturu za predsjednika su za sada još objavili i Ivica Dačić, lider socijalista, Aleksandar Martinović, funkcionar radikala, i Ištvan Pastor, predsjednik Saveza vojvođanskih Mađara. Milan Nikolić smatra da je Boris Tadić i ovog puta favorit na izborima:

"On je pobjeđivao Nikolića već nekoliko puta. Drugo, on ima značajnu prednost što sa pozicije predsjednika ulazi u izbore. To je iskustvo starih demokracija, ovdje u Srbiji gdje imamo vrlo malo iskustva u demokraciji se često čuje kako, eto, Tadić zloupotrebljava svoj položaj, jer se on svugdje pojavljuje kao predsjednik. To je nešto što je neminovno u demokraciji i to je dobro poznato.“

Uklanjanje "malih" sa pozornice

Izborni plakati u Beogradu

Tadić time želi pomoći svojoj stranci

Dr. Neven Cvetićanin, iz Instituta društvenih znanosti, smatra kako je osnovni motiv Borisa Tadića da što prije izađe na izbore, njegova želja da se pokaže kako upravo on vlada političkom situacijom u zemlji. Jer po njegovoj procjeni, Tadić ima mnogo više izgleda na pobjedu sad, nego kad bi predsjednički izbori bili krajem godine.

"Prvi je motiv povjerenje u vlastitu političku snagu. Drugi motiv je pomoć vlastitoj, Demokratskoj stranci (DS) da na parlamentarnim izborima ostvari što bolji rezultat. Treći motiv je da dobije legitimitet za politiku ’I Kosovo i Europska unija’, koja je dogovorom sa Bruxellesom pokazala da je na neki način održiva. Posljednji motiv je možda da odstrani sve one manje stranke i manje lidere koji su mu smetali i koji su ga ucjenjivali i sa kojima je teško izlazio na kraj.“

Opet od dva zla - manje

Boris Tadić, Jose Manuel Barroso i Olli Rehn

Boris Tadić - baš kao i stanovnici Srbije, vjeruju kako je moguće 'i Kosovo i EU'

Boris Tadić u izbornu trku ulazi sa čitavim državnim aparatom i medijima na svojoj strani, kao i sa potencijalima svoje stranke. Ali Cvetićanin je sasvim siguran da će Srbija novog predsjednika ipak dobiti tek nakon drugog kruga izbora.

"Oni koji će odlučiti ove izbore jesu nezadovoljni birači reformske opcije. Ako oni jednostavno ostanu kod kuće i ako kažu: 'baš nas briga za sve kandidate, svi su isti, razočarao nas je i Boris Tadić', to neće biti baš povoljno za tabor Tadića i DS-a. Ako sa druge strane ti birači, kao što su birali i proteklih godina, budu prisiljeni da biraju od dva zla manje - upravo tako je Tadić pobjeđivao 2004. i 2008. godine - onda bi to za njega moglo dobro završiti."

Ipak, činjenica da će se ovako 6. svibnja ove godine u Srbiji birati i predsjednik, parlament i lokalna uprava izaziva i strepnju kako će se u osjetljivom političkom trenutku za Srbiju ta zemlja odjednom naći bez institucije koja bi nosila politički kontinuitet.

Redovni mandat Tadiću istječe tek početkom sljedeće godine, a koncem 2012. su građani Srbije trebali birati predsjednika, dakle kad bi vlada već obavljala redovite zadaće.

Autor: Ivica Petrović, Beograd

Odg. ur.: A. Šubić

Preporuka uredništva