1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Srbija iščekuje datum za pregovore

EU bi ovaj tjedan trebao donijeti godišnje zaključke o napretku zemalja u procesu eurointegracija. Albanija očekuje kandidatski status, Srbija datum za početak pregovora, a BiH još jednu kritiku zbog zaostajanja.

Catherine Ashton i Ivica Dačić

Catherine Ashton i Ivica Dačić

Kao i svake godine, kraj prosinca je vrijeme za završne europske sastanke na kojima se, između ostalog, usvajaju i zaključci o napretku zemalja koje se nalaze u procesu proširenja Unije. Tako će se ovaj tjedan pitanje eurointegracije Albanije, BiH, Crne Gore, Makedonije, Srbije i Kosova naći na dnevnom redu prvo ministra, a zatim i lidera EU-a u Bruxellesu. Očekuje se da će već danas (16.12.) ministri vanjskih poslova zemalja članica, na marginama sastanka Vijeća ministara, razmijeniti mišljenja o situaciji na Zapadnom Balkanu. Najvažnija rasprava za regiju slijedi u utorak (17.12.) kada bi Vijeće za opće poslove EU-a trebalo usvojiti zaključke o napretku u 2013. godini za sve zemlje koje se nalaze na europskom putu i eventualne preporuke za sljedeće korake. Ove godine su Albanija i Srbija zemlje koje imaju najveća očekivanja. Tirana, kao i prošle godine, kada nije dobila zeleno svjetlo od zemalja članica, očekuje status zemlje kandidatkinje, a Beograd datum za početak pregovora o članstvu. Diplomatski izvori navode da će Crna Gora biti pohvaljena za nastavak procesa pregovora o pridruživanju, dok se Makedonija i BiH ne mogu nadati pozitivnom izvještaju. U Bruxellesu se ocjenjuje da u pridruživanju najviše zaostaje Bosna i Hercegovina, koja je jedina zemlja Zapadnog Balkana koja još nije podnijela zahtjev za članstvo.

Srbija u očekivanju datuma za pregovore...

Catherine Ashton

Ashton će predstaviti izvješće o napretku

Šefica europske diplomacije Catherine Ashton, koja predsjedava Vijećem ministara vanjskih poslova, trebala bi danas „razmijeniti mišljenja“, a sutra predstaviti svoj izvještaj o napretku Beograda i Prištine u procesu normalizacije odnosa. Od tog izvještaja u velikoj mjeri ovisi rasprava u Vijeću za opće poslove EU-a i odluka o zakazivanju prve međuvladine konferencije Srbije i EU-a, odnosno službenog početka pregovora o članstvu Srbije u Uniji. U ovom trenutku tehničke radne grupe Beograda i Prištine i dalje vode razgovore kako bi pokušale ostvariti napredak na području pravosuđa, jedinom području koje je ostalo kao „otvoreno pitanje“ u izvještaju Catherine Ashton. Neslužbeno se može čuti da bi, umjesto „idealnog“ (koji podrazumijeva dogovor o pravosuđu), šefica diplomacije EU-a u slučaju izostanka tog dogovora trebala predstaviti pozitivan izvještaj dovoljan da zemlje članice EU-a odluče da Srbiji daju datum za početak pregovora. Iz litvanskog predsjedništva EU-om kažu da je najrealnije očekivati da taj datum bude „prije tijekom nego krajem siječnja“.

..i pregovaračkog okvira

sastanak Ashton, Thaci i Dacic

Poželjan je napredak u odnosima Beograda i Prištine

Ono što u ovom trenutku također još nije izvjesno jest kako će izgledati pregovarački okvir za Srbiju, odnosno kako će u njemu biti raspoređena pitanja koja se odnose na normalizaciju odnosa s Kosovom. U Uniji postoji jedinstven stav kada se radi o “paralelizmu” procesa pregovora o pridruživanju i dijaloga o normalizaciji odnosa. Međutim Europska komisija i jedan broj zemalja članica zalažu se za pregovarački okvir u kome bi pitanja koja se odnose na normalizaciju odnosa s Kosovom bila koncentrirana u jednom, posljednjem poglavlju 35. Tako bi se onemogućile eventualne blokade drugih poglavlja zbog otvorenih pitanja Beograda i Prištine. Sličan nacrt pregovaračkog okvira predložila je i trenutno predsjedavajuća zemlja EU-a Litva, koja se, kako diplomatski izvori navode, zalaže za manje uvjetovanje Srbije “kosovskim pitanjem” tijekom pregovora o članstvu, koji bi, između ostalog, trebali dovesti do “sveobuhvatne normalizacije odnosa” dviju strana. S druge strane postoji “tvrđi stav” Njemačke i Velike Britanije koje očekuju “potpunu i pravno obavezujuću” normalizaciju odnosa Beograda i Prištine te smatraju da u pregovorima Srbije s EU-om otvorena pitanja koja se tiču Kosova “ne trebaju biti izdvojena iz poglavlja gdje su relevantna i opravdana“. Nepostizanje dogovora o pravosuđu između Beograda i Prištine može poslužiti kao dodatni argument ovim zemljama za inzistiranje na „tvrđoj liniji“ kada su u pitanju i pregovarački okvir i datum za Srbiju. Kakva god odluka bude donijeta u utorak na Vijeću ministra, ona bi trebala biti i konačno odobrena na sastanku na vrhu šefova država i vlada članica EU-a koji se održava 19. i 20. prosinca u Bruxellesu.

Preporuka uredništva