1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

„Srbija bi dominirala u novoj Jugoslaviji“

Njemački tisak povodom samita o Zapadnom Balkanu ističe da tamošnje nacionalne vlade podgrijavanjem starih sukoba skreću pažnju sa svojih loših rezultata. A ideju o gospodarskoj uniji vidi kao rađanje nove Jugoslavije.

„Na Zapadnom Balkanu nacionalne elite riskiraju krhki mir kako bi skrenule pažnju s neuspjeha vlastitih vlada", piše za Frankfurter Allgemeine Zeitung gostujući autor Niels Annen, glasnogovornik za vanjskopolitička pitanja Zastupničkog kluba SPD-a u Bundestagu: „Na samitu o Zapadnom Balkanu Europska unija mora odlučno reagirati na tu neodgovornu politiku. Njemačka i EU moraju se jače angažirati i nedvosmisleno staviti do znanja: pregovori o pristupu moraju biti vođeni ozbiljno, EU-perspektiva zemalja Zapadnog Balkana ostaje, ali o regionalnom pomirenju i načelima pravne države kao preduvjetima za to – nema diskusije."

„Zapadni Balkan se vratio na politički dnevni red. No ovoga puta Europu uznemiruju unutarnjopolitičke vijesti iz regije: međusobne provokacije između Srbije i Kosova, velikoalbanska retorika kosovskih političara ili nasilan upad u parlament pripadnika poražene vlade u Makedoniji – neke to podsjeća na nasilne devedesete godine. Ali ta povijesna paralela je varka: nove napetosti nisu nastale zbog etničkih sukoba, već zato što nacionalne elite hoće učvrstiti svoju vlast i omesti demokratske reforme."

„Proteklih mjeseci vodeći političari na Balkanu su svjesno doprinosili trovanju klime u državama i između njih. Očigledno je: nacionalističke emocije bi im trebale osigurati podršku i pomoći da se izgube iz vida loše bilance vlada. To je neprihvatljiva, to je loša strategija. Realni problemi Zapadnog Balkana su na drugim područjima: ilegalna trgovina oružjem, organizirani kriminal, endemska korupcija te ekstremna nezaposlenost mladih i egzodus mladih i dobro obrazovanih."

„EU na aktualne događaje u regiji ne bi smio odgovoriti ublažavanjem uvjeta za pristup. Takav geopolitički popust bi uništio kredibilitet EU-a i on bi iz ruku ispustio sredstva pritiska na vlade na Zapadnom Balkanu. Vlade na Balkanu moraju prihvatiti da kanon vrijednosti EU-a, poštivanje demokratskih institucija, prava oporbe i sloboda medija nisu stvari koje se mogu dovoditi u pitanje - EU mora izvršiti nedvosmislen pritisak na te zemlje da provedu reforme, a s druge strane da jasno stave do znanja da te reforme nisu nikakva usluga Europi, već su u njihovom interesu.“

Carinska unija?

Serbien Aleksandar Vucic (picture-alliance/AP Photo/D. Vojinovic)

Vučić je imao ideju o zajedničkom gospodarskom prostoru

A u dnevniku Die Welt je objavljen članak pod naslovom: „Zašto Bruxelles hoće stvoriti novu Jugoslaviju". „Ideja je rođena na Balkanu. Formulirao ju je srpski predsjednik Aleksandar Vučić: zar ne bi bilo praktično da se zemlje na Balkanu povežu zajedničkim gospodarskim prostorom? To bi mogao biti prvi korak ka pristupu u EU-u. EU je brzo i zahvalno počeo razmatrati tu ideju", piše autor.

„Na Balkanu više zemalja hoće u EU – ali Unija je u svojoj dubokoj krizi zabavljena drugim stvarima. Tako bi carinska unija mogla biti dobar instrument da se dobije na vremenu. EU ne mora primati nove članove, ali može sačuvati svoj utjecaj na Balkanu - gdje se konkurentske sile bore za utjecaj."

„Povjerenik za proširenje EU-a Johannes Hahn stalno naglašava da je cilj – pristup Uniji. Od njega potječe formula: pozitivna međusobna ovisnost zemalja Zapadnog Balkana mogla bi doprinijeti ublažavanju sveprisutnih etničke trzavica u regiji. To bi u osnovi bilo ponovno rođenje stare Jugoslavije, samo u vidu carinske i prometne unije. Naravno, bez Hrvatske i Slovenije, koje već pripadaju EU-u. Ali zato s Albanijom. Srbija, Bosna i Hercegovina, Kosovo, Crna Gora, Makedonija – bila bi to unija siromašnijih zemalja-nasljednica Jugoslavije. Lako je razumjeti zašto bi se to Beogradu moglo svidjeti. Srbija bi u toj slici bila težište kojem gravitira sve ostalo."

„Kao što je Beograd dominirao u staroj Jugoslaviji, tako bi bio dominantan i u ovoj Novoj Jugoslaviji. Makedonija više ne bi morala strahovati za svoju egzistenciju. Napokon bi bila dio većeg saveza, umjesto da je sama, okružena neprijateljski nastrojenim susjedima: Grčkom, Albanijom, Bugarskom, Srbijom, koje sve misle da Makedonija nije prava država i da dijelom pripada zapravo njima. I Bosna bi se kao dio takve Unije manje bojala mogućnosti da se jednog dana raspadne.“

„Ankete pokazuju da je raspad Jugoslavije nešto zbog čega se u svim republikama koje su ju naslijedile – osim možda na Kosovu – kaju. Raspad Jugoslavije je donio vakuum u europskoj arhitekturi moći, vakuum koji do danas nije popunjen. Kao što je raspad Habsburškog carstva jednom oslabio Europu pa je Hitler iskoristio slabosti novonastalih patuljastih država, tako je i kraj Jugoslavije stvorio permanentan sukob u srcu Europe, koji nikada nije sasvim ugašen."

Priredio: Saša Bojić

 

Preporuka uredništva