1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Srbi kao žrtve ratnih zločina u BiH

Nakon deklaracije o Srebrenici, srbijanski parlament priprema i deklaraciju o zločinima počinjenima nad Srbima na području bivše Jugoslavije. Što o takvim zločinima koji su se dogodili u BiH kažu u Republici Srpskoj?

Čovjek čuči između dvije nadgrobne ploče s natipisima na ćirilici

Groblje u Bratuncu, nedaleko od Srebrenice

"Na sudovima je da procjenjuju tko je i u kojoj mjeri počinio zločine u BiH", kaže predsjednik Organizacije obitelji zarobljenih i poginulih boraca i nestalih civila Republike Srpske Nedeljko Mitrović. Mitrović za Deutsche Welle iznosi okvirne podatke kojima ova organizacija raspolaže uz napomenu da se, kada govori o broju srpskih žrtava na određenim područjima, podaci odnose na vojnike i civile. On ističe da je podatke o počinjenim zločinima početkom rata u BiH teško prikupiti. Govoreći o zločinima koji su u tom razdoblju počinjeni nad Srbima, prisjeća se 26. ožujka 1992. godine, "kada su hrvatski bojovnici upali u Sijekovac kod Bosanskog Broda i ubli najmanje 25 ljudi, većinom civila".

Zgrada parlamenta u Beogradu

Srpski parlament priprema deklaraciju o zločinima nad Srbima

"3. i 4. travnja hrvatske snage u Kupresu su ubile oko 40 Srba", kaže Mitrović, dodajući da je početkom rata u BiH bilo i "zločina nad Srbima u Hercegovini u mjestima Ravno i Malovan". Sukobi u ovim mjestima su, prema njegovim riječima, "otvorili vrata tragičnijim događajima koji su potom uslijedili". "Onda dolazi ta nesretna Dobrovoljačka ulica", ističe predsjednik Organizacije obitelji zarobljenih i poginulih boraca i nestalih civila RS-a, dodajući da je u koloni JNA tada poginulo oko 45 vojnika, 73 je ranjeno dok ih je oko 200 zarobljeno.


Srbi su stradali i na sarajevskom području

"Sarajevo je otvorena knjiga, i mi smo se ponadali da će pitanje zločina u ovom gradu riješiti posebna komisija koja je i osnovana, ali zbog raznih opstrukcija ništa nije učinila", kaže Mitrović. "Naše su procjene da je na sarajevskom području tijekom rata stradalo od 6.500 do 10.000 Srba", ističe Mitrović, naglašavajući kako "nerado govori o procjenama kada je u pitanju Sarajevo".

Dobrovoljačka ulica u Sarajevu

Dobrovoljačka ulica u Sarajevu

Ova organizacija prikuplja i podatke o Brčanskoj Malti i stradanju vojnika JNA pri povlačenju iz Tuzle. Okružni sud u Beogradu osudio je Iliju Jurišića iz Tuzle na 12 godina zatvora zbog "upotrebe nedopuštenih sredstava borbe" prema Krivičnom zakonu bivše SFRJ. Pred sudom u Tuzli vodi se postupak protiv Izeta Smajića koji je, prema optužnici, 15. svibnja 1992. prišao ranjenom vojniku JNA na križanju Brčanska Malta, pucao u njega, te mu tom prilikom nanio teške tjelesne ozljede.

Mitrović tvrdi da je zločina nad Srbima bilo i na području srednje Bosne. Sud BiH je, zbog ratnih zločina u općini Visoko, osudio Niseta Ramića na 30 godina zatvora. On je u naselju Hlapčevići ubio četiri zarobljena srpska civila. Zbog ratnih zločina nad bosanskim Hrvatima i bosanskim Srbima na području srednje Bosne, točnije u zoni odgovornosti 3. korupsa bivše Armije BiH, po zapovjednoj odgovornosti su osuđeni ratni zapovjednik 3. korpusa Enver Hadžihasanović i časnik Armije BiH Amir Kubura.

Zločini pripadnika jedinice El Mudžahid

Panorama Srebrenice

U Srebrenici i Bratuncu je poginulo 3.200 srpskih vojnika i civila

Zbog zločina nad zarobljenim vojnicima BiH, koje su počinili pripadnici odreda El Mudžahid na području općine Zavidovići, Haški sud je na temelju zapovjedne odgovornosti, prvostupanjskom presudom, na tri godine zatvora osudio bivšeg zapovjednika Armije BiH Rasima Delića. Zločini su počinjeni u logoru Kamenica kojim su upravljali vojnici Armije BiH iz sastava odreda El Mudžahid. Po zapovjednoj odgovornosti optužnica Rasima Delića tereti i za ratne zločine nad zarobljenim srpskim vojnicima na području Ozrena, odnosno Vozuće.

U Srebrenici i Bratuncu je, prema podacima Organizacije obitelji zarobljenih i poginulih boraca i nestalih civila Republike Srpske, od 1992. do 1995. godine stradalo oko 3.200 srpskih vojnika i civila. "Poznati su upadi Naserove vojske u srpska sela kao što se to dogodilo u Bjelovcu 1992. godine, gdje je ubijeno između 50 i 60 Srba, a slična je sudbina zadesila oko stotinjak srpskih sela na području Bratunca i Srebrenice", kaže Mitrović.

Bivši zapovjednik postrojba Armije BiH u Srebrenici Naser Orić oslobođen je pred Haškim sudom optužbi za bezobzirno razaranje gradova, naselja ili sela te ubojstva. Neki od zločina počinjenih nad Srbima u istočnoj Bosni procesuirani su pred Sudom BiH. Državni sud je Veiza Bjelića iz Vlasenice, koji je priznao krivnju, proglasio krivim za ratni zločin protiv civilnog stanovništva i ratni zločin protiv ratnih zarobljenika u Cerskoj, te mu izrekao jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju od šest godina.


Logor Čelebić i masovna grobnica u Mrkonjić Gradu

Mitrović kaže da je zločina nad Srbima bilo i u općini Konjic, te u logoru Čelebić, a Haški sud je zapovjednika ovog logora Zdravka Mucića osudio na devet godina zatvora. Zbog ratnih zločina nad Srbima u ovom logoru osuđeni su i Hazim Delić i Esad Landžo. Predsjednik Organizacije obitelji zarobljenih i poginulih boraca i nestalih civila Republike Srpske podsjeća i na, kako kaže, "upade Hrvatske vojske i Armije BiH u Mrkonjić Grad krajem rata". "Tu je i najveća masovna grobnica srpskog življa sa 181 ubijenim, većinom civila", kaže Mitrović, napominjući da je ekshumacija posmrtnih ostataka iz ove grobnice počela 1996. godine. Mitrović tvrdi da je na području BiH pronađeno 1.400 grobnica s "jednim ili više tijela srpskih vojnika ili civila".

Sud BiH

Pred Sudom BiH vode se i postupci za ratne zločine nad Srbima

Pred Sudom BiH u tijeku je postupak protiv bivših pripadnika 5. korupusa Armije BiH Mehura Selimovića, Adila Ružnića i Emira Mustafića zbog ratnih zločina protiv civilnog stanovništva na području Bihaća. Oni su, prema optužnici, "pomagali i poticali na zatvaranje ratnih zarobljenika i civila", a zarobljenici su, kako se navodi, zatvarani u prostorije Kasarne "Adil Bešić" u Bihaću, u Fabrici plastike u Petrovcu i u drugim mjestima.

"Prema službenim podacima, 1.775 osoba iz Republike Srpske se vode kao nestale, a među njima je najveći broj Srba", kaže Mitrović. Dodaje kako je u proteklom ratu u BiH stradalo između 30.000 i 35.000 srpskih vojnika i civila. Mitrović je u razgovoru za Deutsche Welle istaknuo važnost suradnje organizacija i institucija koje se u oba entiteta u BiH bave istraživanjima i prikupljanjem podataka o ratnim zločinima, naglasivši pri tome kako treba unaprijediti suradnju s Dokumentacijsko-istraživačkim centrom kojeg vodi Mirsad Tokača. Prema obrađenim podacima ovog Centra, u BiH je tijekom prošlog rata stradalo oko 99.000 ljudi: 66 posto su Bošnjaci, 25 posto Srbi, osam posto Hrvati i jedan posto ostale etničke grupe.

Autor: Samir Huseinović

Odg. ured.: Andrea Jung-Grimm

Preporuka uredništva