Srbi i Albanci mogu zajedno, barem na filmu
19. kolovoza 2009"Pionirski pothvat se isplatio, jer na kraju imamo jedan lijep film", kaže za Deutsche Welle Goran Paskaljević. Redatelju je teško govoriti o svom umjetničkom djelu, ali je činjenica da će film "Medeni mjesec" biti prikazan na svim velikim festivalima ove jeseni: u Veneciji, Torontu, Južnoj Koreji, Solunu... Film je sniman u četiri države: Albaniji, Italiji, Srbiji i Mađarskoj. U centru pažnje su dvije obitelji - jedna iz Albanije i jedna iz Srbije, koje bolju budućnost traže na Zapadu. Međutim, vrlo brzo shvaćaju da ni ondje nisu dobrodošli.
U početku je bilo velikih problema
Paskaljević tvrdi da je na početku i za vrijeme snimanja bilo velikih problema. "Glumci u filmu govore na albanskom, pa sam ja morao svaki put nakon što bi snimili scenu, preslušavati snimku i konzultirati se. Na kraju smo se ipak odlično sporazumijevali. Ja sam naučio i nešto malo albanskog." Glavne uloge povjerene su iskusnim i talentiranim glumcima iz Srbije, Albanije i Kosova - Nebojši Milovanoviću, Jeleni Trkulji, Lazaru Ristovskom, Bujaru Laki, Yllki Mujo, Cunu Lajčiu, Jozefu Shiroki...
Rastanak sa suzama u očima
"Nacionalna pripadnost glumaca uopće nije bila bitna. Iako je moja ekipa iz Beograda u Albaniju došla s nekim strahom, jer nisu znali kako će sve to izgledati. Kao što znate, Albanci i Srbi zbog dugogodišnje loše politike i svega što se dogodilo oko Kosova još uvijek zaziru jedni od drugih." Iako je strah na početku bio vidljiv, poslije mjesec i pol dana zajedničkog rada i snimanja sve je bilo u redu, priča Paskaljević. "Skoro patetično su se rastajali, sa suzama u očima. Zavoljeli su se i poželjeli snimiti još neke zajedničke filmove.“
Nismo više „crne ovce“
Film "Medeni mjesec" ima i političku poruku, objašnjava scenarista Genc Permeti. "Glavni protagonisti ove dvije priče predstavljaju i težnju dvaju naroda i cijele regije - da bude sastavni dio Europe. Poruka je da mi jako dobro poznajemo Europu i da smo počeli upoznavati i jedni druge. A koliko Europa poznaje nas? Mi želimo reći da smo dio te Europe i da nismo građani drugog reda, koje treba zaobilaziti. Nismo više oni s početka 90-tih, kada su nas gledali kao da smo europske "crne ovce."
Autor: Bahri Cani