1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Sporna priznanja države Palestine

Mirovni pregovori između Izraela i Palestine stoje na mjestu. Unatoč tomu je sve više zemalja koje priznaju Palestinu, danas (2.12.) o tomu odlučuje Francuski parlament. Kakvog učinka bi to moglo imati na mirovni proces?

Broj europskih zemalja koje su priznale Palestinu kao samostalnu državu raste -nedavno je to kao prva država Europske unije učinila Švedska. Palestinu su priznale i Bugarska, Rumunjska, Poljska, Češka i Mađarska no prije ulaska u EU. I parlamenti u Velikoj Britaniji, Irskoj i Španjolskoj su priznali neovisnost Palestine, ali vlade ovih zemalja nisu obvezne slijediti ovu odluku. EU parlament će o priznavanju Palestinske države najvjerojatnije glasovati sredinom prosinca.

Povijest sukoba

Jaser Arafat još1988. proglasio državu

Jaser Arafat još1988. proglasio državu

No arapskim Palestincima je svjetska zajednica već jednom ponudila državu. 1947. Ujedinjeni narodi su donijeli odluku o podjeli nekadašnjeg područja pod britanskom upravom na dvije države: Izrael i Palestinu. No to su arapske zemlje odbile s obrazloženjem da takvo rješenje krši prava većinskog arapskog stanovništva. U ratu koji je uslijedio, umjesto da združene vojne snage susjednih arapskih zemalja unište Izrael, novoproglašena država je još više proširila svoje područje, a u šestodnevnom ratu 1967. je okupirano i područje Obale Gaze i Zapadne obale Jordana kao i ostatak Jeruzalema.

Rezolucija 242 UN-a koja nalaže povlačenje Izraela iz okupiranih područja je do dan danas međunarodno pravna osnova za rješavanje budućeg statusa ovog područja. No u međuvremenu je aneksijom istočnog Jeruzalema i gradnjom naselja na Zapadnoj obali Jordana, Izrael prekršio Rezoluciju 242 i stvorio nove uvjete koji dodatno otežavaju pregovore o rješenju.

Samoproglašena palestinska država

Palestinska oslobodilačka organizacija (PLO) na čelu s Jaserom Arafatom se protiv Izraela borila prije svega terorističkim napadima. 1988. PLO je u Alžiru proglasio vlastitu državu. I iako je ovo proglašenje bilo simboličke prirode, državu je odmah priznalo 90 zemalja, među kojima i tadašnja Jugoslavija. Međutim od zemalja nasljednica Jugoslavije Palestinu danas priznaje samo Srbija i Bosna i Hercegovina. Ukupno Palestinsku državu trenutno priznaje 135 zemalja. Od 2012. Palestina uživa promatrački status u Ujedinjenim narodima.

Korisno ili ne?

Mahmud Abas pred Općom skupštinom UN-a

Mahmud Abas pred Općom skupštinom UN-a

Prema međunarodnom pravu jedna država, da bi bila priznata mora posjedovati nekoliko obilježja poput državotvornog naroda, državnog teritorija i institucija koje provode vlast na svom području. No upravo kod ovog posljednjeg kriterija postoje mnoge sporne točke. Predsjednik Autonomne palestinske oblasti Mahmud Abas ne vlada cjelokupnim područjem jer je na Obali Gaze sva vlast u rukama ekstremističke organizacije Hamas. Osim toga i izraelska politika okupacije znatno umanjuje Abasove državničke ovlasti. Posljedice sve masovnijeg priznavanja Palestine su međunarodno sporni.

SAD, Izrael, Njemačka i još neke zemlje zastupaju mišljenje da je preduvjet priznavanju države napredak u mirovnim pregovorima između Izraela i Autonomnih oblasti. Jednostrani korak u ovom smjeru bi bio kontraproduktivan, smatraju predstavnici ovih zemalja. No zagovornici priznavanja Palestine istodobno smatraju kako bi upravo što masovniji proces davanja statusa samostalne države Palestini, unio novu dinamiku u mirovni proces. „Val priznavanja Palestine od strane zemalja Europske unije bi bila snažna poruka Izraelu da ponovno ozbiljnije shvati mirovne pregovore, prekine gradnju naselja na okupiranim područjima i iskreno poradi u smjeru rješenja dviju samostalnih država“, rekao je tako nedavno za njemački dnevnik „Süddeutsche Zeitung“, luksemburški ministar vanjskih poslova Jean Asselborn.

Preporuka uredništva