1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

TEME

Spomenik ubojicama ili žrtvama?

Logoraši Republike Srpske ne odustaju od izgradnje spomenika poginulim Srbima - križa na Zlatištu. Građani Sarajeva smatraju da bi to bio spomenik ubojicama, a analitičari da on ne bi bio u funkciji istine i pomirenja.

Igra kao kopija stvarnosti - djeca su bila često žrtve snajperista u ratnom Sarajevu

Igra kao kopija stvarnosti - djeca su bila često žrtve snajperista u ratnom Sarajevu

Zlatište je dominantna kota iznad Sarajeva, na padinama Trebevića. Tijekom opsade to je uzvišenje bilo jedno od najjačih uporišta bivše Vojske Republike Srpske koja je u tom gradu ubila oko 10 tisuća ljudi. Nemoguće je utvrditi točan broj civila ubijenih sa Zlatišta, ali je sigurno da taj broj nije mali. BiH-mediji ovih dana ponovo objavljuju ratne snimke sa Zlatišta na kojima se vidi kako Mladićevi i Karadžićevi vojnici pucaju po gradu. Od 1400 djece, koliko je Vojska Republike Srpske ubila u Sarajevu, mnoga su likvidirana snajperskom ili mitraljeskom vatrom upravo s mjesta gdje logoraši Republike Srpske namjeravaju postaviti križ visok 26 i širok 18 metara. Na njemu će, kako navodi predsjednik Saveza logoraša Branislav Dukić, biti uklesana imena 5.800 poginulih, zarobljenih ili nestalih srpskih vojnika i civila. »Svaki narod ima pravo raditi svoja obilježja. To se uradilo u Potočarima u Srebrenici, u Mostaru gdje je također napravljen križ visok 36 metara.«

Sarajlije se bune

Kako na Zlatištu tokom rata nije poginuo nijedan srpski civil bio bi to spomenik ubicama a ne žrtvama, kažu građani Sarajeva: »Moje je mišljenje da je to više provokacija.« »Ubojice prave sebi spomenik što su pobili pola Sarajeva.« »Djete moje susjede od 13 godina je poginulo, na Zlatištu je moja sestra poginula, a oni taj križ da stave... neka im je na sramotu.«

Za davanje građevinske dozvole za izgradnju ovog objekta nadležna je općina iz Republike Srpske, Istočno Sarajevo. Gradonačelnik Radomir Kezunović kaže da još uvijek nije podnesen zahtjev za dozvolu ali ako se to i dogodi, onda će biti konzultirani svi relevantni faktori, uključujući i grad Sarajevo: »I ako se tako nešto dogodi, onda će to biti događaj koji neće pobuđivati ovakvu pažnju kao što je to danas.«

Religijski objekti i simboli u službi politike

Umjeren stav gradonačelnika Kezunovića ohrabruje u vremenu kada je zloupotreba vjerskih objekata ili simbola u političke svrhe česta pojava u BiH. Analitičari smatraju da su najavljena gradnja križa na Zlatištu, križ iznad Mostara i predimenzionirani vjerski objekti širom BiH prvenstveno u funkciji obilježavanja terotorija. Sarajevski politički komentator Gojko Berić upozorava da su tri dominantne religije u BiH punom snagom stupile na političku scenu ove zemlje. Smatra da bi križ na Zlatištu imao jasnu poruku: »Da se sarajevskim muslimanima stavi do znanja kako je tu na Trebeviću granica Dodikovog pravoslavlja. Smisao ovoga križa je u tome. On predstavlja čistu političku provokaciju, izvor mnogih frustracija te etničkih i vjerskih tenzija kako bi se dokazalo da ova zemlja nije moguća i da u njoj zajednički život nije moguć.«

U proteklom ratu ginuli su i Srbi. Analitičari ne spore da i oni imaju pravo na spomenike svojim civilnim žrtvama, pa i poginulim ratnicima ali smatraju da spomenik na Zlatištu, onako kako je zamišljen, ne bi bio izraz takvog pijeteta. On, tvrde, ni po svojoj lokaciji, a ni po formi ne bi doprinosio istini i pomirenju.

Audios and videos on the topic