1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kultura

Spomenik 'Hasanaginici' na imotskim stijenama

Jedna od najprevođenijih usmenih balada na svijetu 'Hasanaginica' uskoro će biti zapisana i u kamenu. I to na više jezika. Na liticama iznad Modrog jezera, kod Imotskog u Hrvatskoj.

Modro jezero

Modro jezero

Vidikovac iznad Modrog jezera

Vidikovac iznad Modrog jezera

Posljednjih godina turistički radnici Imotskoga uporno prezentiraju 'Hasanaginicu' kao priču koja se dogodila u njihovom mjestu. Jedan od pokretača gradnje spomenika baladi Mijo Milas potvrđuje da je Hasan-aga stvarni lik, musliman ranjen u borbi s kršćanima, sredinom 17. stoljeća. A nesretna Hasanaginica je Fatima Arapović, rođena Pintorović. Umrla je od boli i nepravde, a pokopana je na južnim obroncima Modrog jezera, kako govori i narodna predaja.

Dr. Mijo Milas

Dr. Mijo Milas

„U 'Hasanaginici' se opisuju stvarne ličnosti. Ličnosti iz ovoga kraja. Zamislite njemačkog turista koji će čitati stih svoga Goethea na njezinom grobu, koji je među prvima preveo 'Hasanaginicu' na njemački jezik, ili ruskog koji će vidjeti da je njegov slavni Puškin također preveo 'Hasanaginicu'. Da ne govorimo o Japancima, Englezima, Francuzima i svim ostalim narodima koji u svojim bibliotekama imaju baladu o Hasanaginici nastalu na imotskim prostorima. Mislim da je to posebno s turističke prezentacije našeg Imotskog i Imotske krajine nešto uistinu impozantno“, kaže dr. Mijo Milas.

Tekst 'Hasanaginice' na 15 jezika

'Hasanaginicu' su prevodili Goethe, Scott, Puškin. Ona je dio svjetskog kulturnog naslijeđa, a na 15 jezika svijeta sad će se čuvati i u kamenim stihovima. „Mi ne ulazimo u to odakle je Hasanaginica, mi podižemo spomenik pjesmi. Svako mjesto ima svoje povjesničare koji su našli da je Hasanaginica baš iz toga kraja. Jedino je sigurno da pjesma govori o Imotskom, koji se triput spominje u pjesmi. U 2010. ishodili smo dopuštenje Hrvatskih šuma i Ministarstva kulture za postavljanje spomenika, napravili idejno rješenje i troškovnik, te osigurali novac za zaštitnu ogradu na litici. Ovisno o novcu, tijekom 2011. trebali bismo dovršiti spomenik. Planiramo poslati zahtjeve u 15 zemalja na čije je jezike pjesma prevedena, da uklešu prijevode na svojim jezicima na materijalima koje bismo im mi propisali, da nas i to poveže”, kaže predsjednik Turističke zajednice Imotski Luka Kolovrat.

„BiH trebala davno realizirati sličnu ideju“

Opera 'Hasanaginica'

Opera 'Hasanaginica'

Hrvati 'Hasanaginicu' smatraju svojom pjesmom, jer je sačuvana usmenom predajom u hrvatskom narodu, bez obzira tko je bila opjevana Hasanaginica. Bosansko-hercegovački povjesničar Asim Dervišević je drukčijeg mišljenja: „'Hasanaginica' je bosanska i bošnjačka usmena balada, koja je nastala između 1646. i 1649. u okrilju begovske bošnjačke porodice iz Imotske krajine koja je tada bila dio Bosanskog pašaluka i vjerojatno se prepričavala s koljena na koljeno po Imotskom i okolini, dok je nije otrgnuo od zaborava 1774. talijanski putopisac, etnograf Alberto Fortis nazivajući je morlačka balada“, kaže on. „Bosna i Hercegovina je davno trebala realizirati ovakvu ili sličnu ideju“, naglašava Dervišević.

Sulejman Kupusović

Sulejman Kupusović

'Hasanaginica' je služila i kao predložak za bosansko-hercegovačku operu koju je režirao Sulejman Kupusović, a premijerno je izvedena u Sarajevu 2000. godine. „U našoj tradiciji je prisutan kompleks opanak, o kome ja stalno govorim. To znači da sve što je naše - obezvrjeđujemo, svodimo na najmanju moguću mjeru, a divimo se tuđem bez svake mjere i ukusa. Sama činjenica da su Imoćani poduzeli navedenu inicijativu govori o pameti ljudi u Imotskom. Ali, s druge strane govori i o našoj bosansko-hercegovačkoj gluposti i ograničenosti, jer smo upravo mi ti koji su davno trebali uraditi sličan pothvat“, ističe Kupusović.

Trenutno se postavlja ograda uz sam južni rub jezera, upravo na mjestu na kojem je predviđeno postavljanje spomen obilježja baladi 'Hasanaginici'. Po predaji, upravo na tom mjestu nalazi se grob junakinje balade. Sam projekt trebao bi biti završen do kraja tekuće godine.

Autor: Sanel Kajan

Odg. urednik: Anto Janković