1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

SPD: Ne prepuštati Balkan Rusiji, Kini i Turskoj

Financijska kriza, Grčka, Ukrajina, izbjeglička kriza. Pozornost EU-a je proteklih godina bila usmjerena na probleme koji nisu u izravnoj vezi sa zemljama Balkana. To se mora promijeniti, upozorava se iz njemačkog SPD-a.

Europska unija (EU) se proteklih godina bavila brojnim problemima koji nisu u izravnoj vezi sa Zapadnim Balkanom. Perspektiva ulaska u EU je tako donekle pala u drugi plan i za same političke elite u državama poput BiH, Srbije, Makedonije i Albanije. To je povod da su se nedavno iz Socijaldemokratske stranke Njemačke (SPD) oglasili posebnom deklaracijom o potrebi djelovanja Njemačke i EU u tim državama.

“Ne smijemo zaboraviti da se radi o državama Europe, te da iz tih zemalja dolaze brojni tražitelji azila koji uopće nisu politički progonjeni. Ogroman broj mladih želi napustiti zemlje u kojima su rođeni jer nemaju nikakvu perspektivu. To je signal da te zemlje ne smiju izaći iz fokusa političkog djelovanja EU-a”, kaže Josip Juratović, zastupnik njemačkog Bundestaga, koji je jedan od inicijatora donošenja deklaracije SPD-a.

U deklaraciji se najprije iznosi kratka analiza stanja u spomenutim državama: korupcija, nepotizam, nemoćni parlamenti, pravosuđe u rukama politike i nedostatak slobode medija su samo neki od problema.

Upozorava se da bi to moglo dovesti do ponovne destabilizacije regije, pa čak i do rasplamsavanja novih međuetničkih sukoba. Posljedica gubljenja nade u brzi ulazak u EU je i to da mladi traže uzore na drugoj strani, neki od njih postaju lak plijen za one koji vrbuju borce za rat u Siriji ili za izvođenje terorističkih napada. BiH je nedavno direktno osjetila posljedice takvog stanja, navodi Juratović.

“Zabrinut sam ne samo zbog BiH, nego i zbog stanja u cijeloj regiji. Previše je negativnih tendencija, previše se mrzi, previše se traže neprijatelji i razlozi zbog čega nešto ne ide kako treba. Ako želimo dati perspektivu i BiH i Zapadnom Balkanu onda se mora početi nešto voljeti, a ne mrziti. Morate stvarati prijatelje, a ne neprijatelje.”

Josip Juratović

Josip Juratović

Ubrzati pristupne pregovore

Zbog svega toga, SPD traži da Njemačka i EU moraju dati novi zamah reformskim procesima i procesu evropskih integracija. Tako bi trebalo intenzivirati pristupne pregovore, posebno sa Srbijom, uključujući i one koji se tiču reforme pravosuđa i odnosa s Kosovom. S Kosovom se mora što je brže moguće potpisati Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju, te uvesti bezvizni režim. BiH se mora pomoći u reformi Daytonskog ustava koji koči napredak zemlje.

Josip Juratović se zalaže za to da se pristupni pregovori otvore što je brže moguće sa svim državama Zapadnog Balkana, ali i dodaje: “Samo mijenjanje zakona ne donosi mnogo. Ti zakoni moraju zaživjeti i moraju se sprovoditi, što je malo teži proces.” EU mora stoga pronaći načine da podrži reformske snage unutar tih zemalja. Jedan od načina za to je da se podrži i razvoj privrede. Posebno se pozdravlja njemačko-britanska inicijativa za privredni oporavak BiH.

“Ta inicijativa je pravi korak, premda moram reći da se stvari na terenu odvijaju presporo. Ne samo zbog EU, nego i zbog naših partnera, političkih lidera u regiji. Čini mi se da njima nisu najvažnije teme o kojima mi neprestano govorimo”, kaže Juratović.

Jačati regionalnu suradnju

U SPD-u vjeruju da EU mora usvojiti konkretne mjere za poboljšanje regionalne infrastrukture – putova, željeznica, riječnog prometa. Napredak, regionalna suradnja i suradnja s EU-om nije moguća bez uvezivanja regije u paneuropske prometne koridore. Moraju se otvoriti perspektive za strane investitore, pomoći razvoj trgovačkih komora. EU mora konkretno raditi na tome da se male i firme srednje veličine dobiju neophodni krediti za razvoj biznisa.

Zahtijeva se i sklapanje posebnog sporazuma između EU i država Zapadnog Balkana o suradnji na polju obrazovanja i nauke. Mladima će se otvoriti perspektiva za ostanak u njihovim domovinama i za posao samo ako steknu znanja i vještine koje će koristiti na poslu.

Kina, Rusija i Turska ne spavaju

Istovremeno, propuste u djelovanju EU koriste Kina, Rusija, Turska i arapske države koje se sve više angažira u regiji. EU sve više gubi svoje pozicije, a upravo u njenom je interesu da se balkanske države što jače privredno integrira s ostatkom Evrope. Posebno podložna stranim utjecajima je BiH, koja ima unutarnje slabosti, tvrdi Juratović. Jedan od razloga po njemu je svakako Daytonski sporazum, ali i nepostojanje unutarnjeg konsenzusa o tome što se želi:

“Može se govoriti o nedostacima Daytona, odnosno Ustava. Ipak, od građana BiH ovisi što će napraviti od svega toga. Da se izrazim u prenesenom smislu, moraju postojati pravila koja svi poštuju. Možete se u prometu voziti raznim automobilima, ali svi moraju poštovati ista pravila, iste propise. U suprotnom nastaje kaos. Građani BiH moraju sami uspostaviti ta pravila koja će svi poštivati, taj novi Ustav i to ne može doći izvana. EU sigurno može pomoći u tom procesu.”

Jačanje demokratskih procesa je lijek protiv nacionalizma

Posebno poglavlje deklaracije SPD-a posvećeno je jačanju demokracije i struktura civilnog društva. EU mora djelovati na jačanju demokratskih procesa, kako unutar stranaka, tako i unutar samih parlamenata. Upozorava se kako su brojni mladi jednostavno “okrenuli leđa” politici, ali da su mnogi od njih angažirani u nevladinim organizacijama. Zapad mora ohrabriti te mlade ljude da se angažiraju na razvoju demokracije, borbi protiv korupcije i na borbi protiv drugih problema ne samo unutar nevladinih udruženja građana, nego i direktnim djelovanjem u politici.

Prosvjed protiv siromaštva i nezaposlenosti u Sarajevu (snimljeno u studenom 2015.)

Prosvjed protiv siromaštva i nezaposlenosti u Sarajevu (snimljeno u studenom 2015.)

Još jedan od problema koji je prisutan ne samo u balkanskim državama, nego u posljednje vrijeme i u državama EU jeste jačanje nacionalizma. Nacionalizam nailazi na posebno plodno tlo u državama Balkana koje su prije dva desetljeća bile zahvaćene ratovima.

Zapadnoeuropsko iskustvo u proteklih sedamdeset godina govori da su razlike među ljudima bogatstvo, a ne teret, ističe Juratović: “ Nacionalizam je rak rana cijele regije Balkana. Sve je podređeno nacionalnim interesima, a premalo se vodi računa o temeljnoj vrijednosti EU – pravu pojedinca. Kad pravna država zaštiti pojedinca, time će zaštititi i prava kolektiva.”

Protiv nacionalizma se može boriti jedino jačanjem demokracije, ali i podrškom neovisnim i kritičkim medijima, te zajedničkom interpretacijom povijesti. EU mora pomoći državama na prostoru bivše Jugoslavije da zajednička interpretacija povijesti bude vidljiva i u školskim udžbenicima.

Osim toga se mora uspostaviti i suradnja i stvaranje partnerskih odnosa među gradovima i školama regije, ali i regionalne mreže mladih, po uzoru na one koje postoje između Njemačke i Francuske, te između Njemačke i Poljske.