1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kultura

Spasitelji pisane riječi

Prije pet godina u Kölnu se urušila zgrada gradskog arhiva s desecima tisuća dokumenata i knjiga neprocjenjive vrijednosti. Restauratori imaju još uvijek mnogo posla.

„Ima tu puno strahopoštovanja kada restaurirate neki stari rukopis“, kaže Nadine Thiel, glavna restauratorica Povijesnog arhiva u Kölnu. Ona je jedna od 200 restauratora koji već pet godina rade na obnovi i spašavanju arhivske građe Kölna koja je velikim dijelom uništena i oštećena kada se prije pet godina urušila zgrada arhiva, najvjerojatnije zbog grešaka pri gradnji podzemne željeznice. Doduše 95 posto materijala, među kojima su i srednjovjekovni spisi neprocjenjive vrijednosti, je spašeno, ali na mnogim spisima i knjigama je ostalo mnogo prljavštine, a s obzirom da se dobar dio nalazio i u vodi, i plijesni.

Stručni i logistički problemi

Dosada je restauratorski tim spasio oko 1.500 objekata. No to je tek djelić posla. I nakon požara u povijesnoj knjižnici Anna Amalia u Weimaru 2004. je mnogo posla za restauratore papira i druge pisane građe. Oko 500 do 1.000 restauratora specijaliziranih za papir, koliko ih ima u Njemačkoj prema procjeni Jane Moczarski, predsjednice stručne grupe „Grafička, arhivska i knjižnična građa“ pri Njemačkoj udruzi restauratora, trenutno je dovoljno za svladavanje zadaća koje se nalaze pred strukom. Ni za podmladak ne treba brinuti. „Poziv restauratora je odjednom postao popularan“, kaže Moczarski. No mnogi budući restauratori struku odabiru zbog kreativnog elementa. No pred današnjim restauratorima stoje druge zadaće. Sve veći problem je zapravo masovno spašavanje arhivske građe. „To je veliki logistički i ekonomski aspekt i važno je da pritom ne trpi kvaliteta“, kaže restaurator Matthias Hageböck koji je specijaliziran za obnovu pisanog materijala nastradalog u požaru.

Dobra restauratorska suradnja

Europski znanstveni centar za restauriranje pisane građe sa sjedištem u Austriji bavi se upravo takvim problemima. Ali i klasičnim problemima struke poput pronalaženja rješenja za specifične izazove s kojima se svakodnevno suočavaju restauratori poput kemijskih procesa u starom papiru ili koži na kojima su nekad bile pisane knjige. Ovaj institut se brine za to da znanstvene spoznaje na tom području dopru i do restauratora na međunarodnoj razini. Restauratori su dobro umreženi, arhivi, visoke škole i fakulteti razmjenjuju informacije. Isto tako i restauratorske radionice razmjenjuju poslove. Na restauraciji knjiga iz biblioteke Anna Amalia osim njemačkih sudjeluju i restauratori iz Švicarske, Estonije, Mađarske i Španjolske. U Nizozemskoj se trenutno radi na obnavljanju građe iz Kölna. No usprkos međunarodnoj suradnji na velikim projektima, tragedija koja se zbila 3.3.1999. u Kölnu, kada su u urušavanju gradskog arhiva poginule i dvije osobe, je nešto čime će se struka baviti još desetljećima. Grad procjenjuje da će radovi trajati još „najmanje 30 godina“. Puno posla za buduće restauratore.

Preporuka uredništva