1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Gospodarstvo

Spas Grčke dobar je i za Hrvatsku

Koje su posljednice spašavanja Grčke za zemlje eurozone i one koje će to biti jednoga dana, drugim riječima što dogovor i spašavanje eura znači za europske i hrvatske građane?

Grčka i zatava EU-a u pozadini Akropola u Ateni

Posljedice dogovora oko eura i spašavanja Grčke

Stručnjaci kažu da je nakon izvanrednog summita i odluka o novom financijskom fondu Grčka sada spašena, ali da se dužnička kriza nastavlja. Očekivanja da će se taj dogovor postići su bila tako mala, da su se i sami političari u zemljama monetarne unije iznenadili kako im jr to pošlo za rukom.

Kovanice centi između dva prsta

Kovanice centi između dva prsta

Što se tiče Grčke, Portugala i Irske smanjenje kamatnih stopa i produljenje rokova za otplatu je važno, ali najvažniji je Europski fond za spašavanje. On će na sekundarnom tržištu moći kupovati obveznice i koristiti svoj novac za dokapitalizaciju financijskih institucija. A ako se primijeti porast cijena zaduživanja zemlja koje još nisu pod programom, Fon će i njima moći priskočiti u pomoć kupujući obveznice. To je najvažniji uspjeh i predstavlja početak izgradnje fiskalne unije vezane za monetarnu uniju, poručuju financijski stručnjaci. Zaključak: to je veliki korak naprijed u procesu eurointegracije.

Što znači djelomični bankrot Grčke?

Djelmični bankrot Grčke koji bi trebao stupiti na snagu, ali samo za nekoliko dana, jedan je od rezultata summita, ali o čemu se zapravo radi? Ključno je za Europsku središnju banku (ESB), a bilo to je vidjljivo iz zadnjih izjava njezina predsjednika Jean-Claudea Tricheta, da ona dodatno ne kompromitira svoju samostalnost i da djelomičma platna nesposobnost ne dovede u pitanje poslovanje grčkih banaka.

Grčka zastava i božica Atena

Summit o euru i Grčkoj bitan i za ostale zemlje eurozone i one koji to žele postati

Naime, ESB se načelno usteže pri kupovini obveznica zemalja koje se nalaze u financijskim poteškoćama, jer to dovodi u pitanje samostalnost monetarne politike. Ali budući da su se vlade eurozone obvezale financirati pokriće za obveznice ESB je čini se ipak pristao na djelomični stečaj Grčke. U okviru dogovorenog plana vlade su se obvezale da će ESB-u dati 35 milijarda eura. To znači da će EU dobiti dodatnih 35 milijardi eura koje će staviti na stranu kao zalog u slučaju selektivnog defaulta. A tu je još i dodatnih 20 milijardi eura u igri, ako se pokaže potreba za dokapitalizacijom grčkih banaka. Tim potezima osigurano je da grčke banke mogu funkcionirati u slučaju selektivnog i kratkoročnog defaulta, što bi trebalo smanjiti neizvjesnost i osigurati da se kriza ne proširi na Italiju i Španjolsku.

Kakve posljedice može očekivati Hvatska i građani Hrvatske?

Ključno strateško pitanje je kako će funkcionirati cjelokupna Europska unija. To je trenutno okupoljeno 17 zemalja u eurozoni, koja se nedvojbeno dodatno integriraju, i 10 ostalih zemalja članica koje nisu u eurozoni. One doduše jesu članice EU-a, ali nesudjelovanjem u monetarnoj uniji one su de facto odlučile ne sudjelovati ni u dodatnoj integraciji. Sada se postavlja pitanje: hoće li one biti u podređenom položaju, ili ne? Odgovor na to pitanje je značajan i iz hrvatske perspektive, smatraju analitičari hrvatskih financijskih instituta koji za sada još žele ostati anonimni.

Zastave Hrvatske i EU-a

Hrvatska fiskalna politika je na neodrživoj putanji

Po njihovfom mišljenju je drugo važno pitanje ono o budućem podrobnijem nadgledanju fiskalne politike. Prošloga je tjedna Hrvatska udruga banaka (HUB) objavila analizu u kojoj vrlo otvoreno trvdi da je Hrvatska fiskalna politika na pogrešnom putu. Hrvatska ulazi u EU i jedna od obveza je da jeednog dana preuzme i zajedničku valutu euro. To znači da će EU također nadgledati hrvatsku fiskalnu politiku i preporučavati dodatne reformske mjere. To će vrlo vjerojatno biti pozitivno za Hrvatsku, smatraju financijski analitičari, i trebalo bi povećati vjerodostojnost hrvatske fiskalne politike. Time se smanjuje premiju za rizik i osiguravaju se niže kamatne stope.

Odluke summita o euru utjecat će na hrvatske obveze

Europski politčari još jednom pokazali su koliko im je važan projekt eura, iako su morali ranije ovako nešto poduzeti, smatraju hrvatski financijski stručnjaci i analitičari. Djelomično se oklijevalo, ali na kraju je dogovor ipak postignut i tržištima je jasno poslan znak da je EU spreman boriti se za opstanak eura.

Kobacie eura na Grčkoj zastavi

Odluka o Grčkoj utječe i na buduće hrvatske obveze

Na ovo što je dogovoreno je tek prvi korak, uvjereni su financijski stručnjaci, a slijede još dodatne odluke u budućnosti. Sada se pokazalo ono što je od početka mnogima bilo jasno: da euro nikada nije bio projekt koji se isključivo temeljio na ekonomskim temeljima. Politički element je tu bio još i važniji. Problem je što političari u EU to nikada nisu dovoljno komunicirali s biračkim tijelom.

Hrvatski analitičari su uvjereni da će europska politika, želi li osigurati opstanak eura, morati poraditi na tome. Ukoliko bi ikada trebalo spašavati Španjolsku ili Italiju, to bi stajalo znato više novaca poreznih obveznika. Za to će trebati njihova sugalsnost. Za Hrvatsku je sada najprije važno to što su političari EU-a uklonili neizvjesnost. Ali time problemi jesu ublaženi, ali ne i riješeni.

Talijanska kovanica eura

Odluke vrijede za sve

Nakon izvanrednog summita o euru – slijedi li malo mira?

Pitanje je, može li se sada očekivati malo mira na financijskim tržištima ili ćemo imati još nekoliko izvanredih summita prije ili uoči referenduma Hrvatske o ulasku u EU?

Bit će još summita možda i izvanrednih, poručuju analitičari. Problem je u činjenici da je većina zemalja EU visoko zadužena dok im gospodarstva istovremeno stagniraju. A bez gospodarskog rasta bi ove razine javnog duga u EU-u mogle dovesti do povremenih razdoblja nervoze na tržištima.

Tržišta su također sumnjičava prema tvrdnji da će se samo Grčkoj dozvoliti privremena nesposobnost plaćanja. Hrvatski analitičari se pitaju što je s Irskom, Portugalom i ostalima. Tu ima još potencijalnih zamki. Za sada je međutim smanjena neizvjesnost i je to dobro za Hrvatsku, prije svega u kontekstu budućeg referenduma o pristupanju EU-u.

Autor: Alen Legović

Od. ured.: Z. Arbutina

Preporuka uredništva