1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Panorama

Socijalni rad s džihadistima

Broj povratnika s ratišta u Siriji njemačku policiju i državna odvjetništva dovodi do granice maksimalnog opterećenja. Zato se sve više pozornosti posvećuje prevenciji - socijalnom radu s mogućim ekstremistima.

Problem je sve veći i veći. Prije samo dvije godine njemačka Služba za zaštitu ustavnog poretka registrirala je 40 radikalnih islamista koji su otišli boriti se u Siriji. Godinu dana kasnije bilo ih je 320. Obavještajne službe trenutno barataju podacima o oko 650 islamista koji su otišli u Siriju. Mnogi od njih su se na to odlučili nakon što su na internetu gledali propagandne video-snimke terorističke organizacije Islamske države na kojima se ona hvalila počinjenim zločinima.

Oko trećina tih osoba se već vratila u Njemačku. Za sigurnosne organe to predstavlja veliki izazov. U zajedničkom Centru za obranu od terorizma stručnjaci iz policije, obavještajnih službi, državnog odvjetništva i drugih državnih ustanova zajednički procjenjuju potencijalnu opasnost koju predstavlja svaki od "povratnika".

Na osnovi toga se procjenjuju i mjere koje treba poduzeti. Treba li s njima obaviti razgovor? Je li potrebno poduzeti mjere prisluškivanja ili praćenja?

Nadzor je nemoguć

Aktivnosti organa sigurnosti imaju svoje granice. Za puno praćenje neke sumnjive osobe potrebno je angažirati 20 do 30 službenika. Savezna ustanova za suzbijanje kriminala procjenjuje da u Njemačkoj trenutno boravi oko 300 osoba iz takozvanog "islamističkog spektra" koje bi mogle izvesti teroristički napad.

Zgrada Ustanove za zaštitu ustavnog poretka

Ustanova za zaštitu ustavnog poretka podupire rad na prevenciji i sprječavanju radikalizacije mladih

"Kada bi se reklo da se sve te osobe prate, to bi bilo bacanje prašine u oči javnosti", kaže Ulf Küch, zamjenik predsjednika Saveza njemačkih kriminologa i šef policije u gradu Braunschweigu. "Policija logistički uopće nije u stanju obaviti tako opsežan posao."

Uza sve to postoje i pravna ograničenja djelovanja policije. U saveznoj pokrajini Donjoj Saskoj policija ne smije više provoditi nasumične kontrole, kontrole bez konkretnog povoda. Posljedica toga je da policija više ne može zaključiti tko su osobe koje se sastaju na mjestima koja su poznata okupljališta islamista.

Povratnici iz Sirije u Njemačkoj često moraju biti spremni na sudske procese. Njemačko državno odvjetništvo trenutno vodi istrage protiv više od stotinu takvih osoba. Na to se još dodaju istrage koje vode odvjetništva pojedinih saveznih pokrajina. Odvjetništva stoje pred velikim problemom kako dokazati kaznena djela počinjena na područjima na kojima je nemoguće provesti istragu.

Povratnik iz Sirije Kreshnik B. na suđenju u Frankfurtu

Povratnik iz Sirije Kreshnik B. na suđenju u Frankfurtu

Ipak, čak i kada se džihadiste osudi na višegodišnje kazne, kao što je to u prosincu 2014. bio

slučaj u Frankfurtu

, to ne rješava problem, nego ga može dodatno povećati. "Što više presuda, to više takvih osoba završava u zatvorima", kaže Marwan Abou-Taam, koji je u policiji savezne pokrajine Rheinland-Pfalza zadužen za praćenje "politički motiviranog kriminala". "Hoće li te osobe na taj način dobiti priliku da radikaliziraju i druge zatvorenike?", pita se on. Ovaj fenomen je previše nov da bi se sa sigurnošću moglo odgovoriti na pitanje, jesu li mladi "na stranputici" koji se nađu u zatvorima posebno prijemčivi za radikalne ideje.

Islamističke grupacije su odavno u svojim priručnicima savjetovale svojim pristašama da, ako se nađu u zatvoru, taj boravak iskoriste za regrutaciju ostalih zatvorenika. Islamisti koji se nađu u zatvoru imaju i pomoć organizacije "Ansarul Aseer".

Zato se u organima sigurnosti nametnulo uvjerenje da kazneno gonjenje radikala samo po sebi nije dovoljno da bi se suprotstavilo džihadistima, navodi Marwan Abou-Taam. Umjesto toga je potrebna sveobuhvatna strategija koja uključuje savjetodavnu pomoć, programe za one koji žele istupiti iz takvih pokreta i drugi oblici socijalnih programa.

Predavanja u školama

Savjetovalište za prevenciju nasilja "Violence Prevention Network" (VPN) ima različite ciljne grupe, navodi šef ovog savjetovališta Thomas Mücke. To su na prvom mjestu "ugrožene kategorije mladih", mladih kod kojih postoji opasnost da počine nasilna djela. U takve se ubrajaju i povratnici iz Sirije.

Thomas Mücke

Thomas Mücke

"Postoje i skupine mladih koje se nalaze u problematičnom okruženju i kod kojih se počinju formirati radikalne ideje. S njima preventivno radimo", kaže Mücke. VPN u tu svrhu organizira seminare u školama na kojima se objašnjava kako ekstremističke skupine vrbuju i instrumentaliziraju mlade. "Mnogi mladi imaju religiozni identitet, ali su "analfabeti" kada je u pitanju njihova religija", navodi šef VPN-a. On i njegovi suradnici pokušavaju pokazati mladima da je njihova religija u potpunoj suprotnosti s ekstremizmom.

Postoje i aktivnosti za "deradikalizaciju". VPN je u pojedinim slučajevima pomagao roditeljima koji su organizirali povratak svoje djece iz Sirije. "Kada stignu u Njemačku, počinjemo odmah raditi s njima", kaže Mücke. Savjetnici pokušavaju staviti ih u novo okruženje, da steknu nove kontakte, s njima se radi na pravljenju planova za budućnost u kojoj, umjesto džihada, glavnu ulogu ima završetak škole ili izučavanje zanata. "U razgovorima s njima tražimo i odgovor na pitanje što je od onoga što su činili u skladu s islamom."

Savjetovalište iza rešetaka

Savjetnici i ne žele točno znati što su točno povratnici radili "tamo odakle su došli". "U suprotnom dolazimo u poziciju da pred sudom moramo davati izjave kao svjedoci. Tako ne možemo obaviti posao pedagoga", objašnjava Mücke. Ukoliko povratnici budu osuđeni, onda se savjetodavni rad aktivista VPN-a nastavlja i iza rešetaka. "Bez obzira na to što se dogodi ne ostavljamo ih same. Želimo da i u zatvoru bude moguće provesti proces deradikalizacije."

Preporuka uredništva