1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kultura

Socijalizam na pladnju

U zagrebačkom Muzeju za umjetnost i obrt netom je otvorena izložba Porculanski sjaj socijalizma. Na jednom mjestu može se vidjeti 160 porculanskih zdjela, vaza, pladnjeva i servisa iz vremena samoupravljanja i Tita.

Nekoć Jugokeramika, danas Inker

Nekoć Jugokeramika, danas Inker - u međuvremenu je tvornica postala privatno vlasništvo i više ne proizvodi porculan

Tvornica Jugokeramika nekoć je slovila kao uspješan primjer jugoslavenske industrije. Netom nakon završetka Drugog svjetskog rata u Zaprešiću je iz prašine podignuta tvornica koja je s vremenom prerasla u najveću keramičku industriju bivše države. Uspjeh je okrunjen srebrnom medaljom na XI. milanskom Trienallu 1957. godine. Naime, iz tvorničkih pogona izlazi li su porculaski primjerci zaokruženi vrsnim dizajnom kojeg nisu zaobišla ni međunarodna priznanja. Dobar dio nikada nije završio na domaćem tržištu, tek je poslužio za sajmove i natjecanja. Na zaprešički porculan nije ostao imun ni Josip Broz Tito i njegova Jovanka. Zabilježeno je kako je u svibnju 1962. godine Tito u pratnji supruge Jovanke posjetio Jugokeramiku, a još se pamti kako je tom prilikom veselo uzviknuo: „Pogledaj, Jovanka, lijepi cvjetići, zar ne?“

Otvorenje izložbe

Otvorenje izložbe

Kustosica izložbe Koraljka Vlajo ističe kako se u muzeju mogu razgledati jedni od rijetkih preostalih porculanskih primjeraka iz zaprešićke tvornice. Takvo što više ne postoji na hrvatskom tržištu, a sve rjeđe u podrumima ili po tavanima.

Zagreb Ausstellung Porzellan im Sozialismus

Servis za bijelu i crnu kavu Tamar

Nagrađeni servis Trienalle. 60-ih godina prodaje se po cijeni od 12.00O tadašnjih dinara. Bio je to izdašan iznos za radničku plaću. Koraljka Vlajo kaže kako je danas teško odrediti cijenu jugoslavenskom porculanu jer u Hrvatskoj ne postoji tržište takvih predmeta. Nitko takvo što ne prodaje niti itko kupuje.

Dizajn Marte Šribar

Dizajn Marte Šribar

Priznati hrvatski dizajner Boris Ljubičić podsjeća da je porculan bio i ostao građanski proizvod kao simbol građanske kulture u okrilju socijalizma. Ističe da vrijednost jugoslavenskog porculana leži u činjenici da po svojoj formi, ljepoti i funkcionalnosti nadmašuje većinu onog što se može danas pronaći u zagrebačkim trgovinama. Prisjeća se kako se u vrijeme bivše države porculan rado kupovao, prije svega, onaj s plavom crtom, ali ne i nagrađeni dizajnerski primjerci namjenjeni samo za džep tadašnjih moćnika.

Zagreb Ausstellung Porzellan im Sozialismus

Radni narod u akciji

Dragica Perhač za izložbu je posudila nekoliko vlastitih porculanskih primjeraka. Od 1957. godine radila je u zaprešičkoj tvornici kao stipendistica Jugokeramika. Na dizajniranju porculana provela je cijeli radni vijek. U ono doba u Jugoslaviji su bile tri tvornice, ali reći će kako je zaprešički porculan bio najbolji po kvaliteti. Radilo se s veseljem i kvalitetno, a za Jugokeramiku znalo se i izvan granica SFRJ. Prisjeća se kako je tvornica dobila priznanje za prvi najtanji servis u Jugoslaviji. Takozvani tanki porculan s vremenom je zamjenjen onim debljim i manje profinjenim koji je završavao po jadranskim hotelima, kafanama i restoranima.

Zagreb Ausstellung Porzellan im Sozialismus

Vaze Jelene Antolčić iz 1960. godine

Slučaj Jugokeramike ističe se i po za ono vrijeme ne baš učestaloj politici zapošljavanja. Osim što su u radničkim pogonima mahom radile žene, one su dominirale i kad je trebalo dizajnirati porculansko suđe i posuđe. Naime, u to su vrijeme tekstilna i keramička industrija smatrane djelatnostima koje su, prije svega, bile namjenjene slabijem spolu.

Čuturice iz 1956. godine

Čuturice iz 1956. godine

Autor: Goran Prokopec

Odg.ured: Željka Telišman