1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Priča dana

"Sobom za drogiranje" rješavaju problem narkomana

Vlasti u Kopenhagenu spremaju se otvoriti drugu ustanovu gdje narkomani mogu uzimati drogu pod nadzorom socijalnih radnika. Cilj je maknuti narkomane s gradskih ulica, ali zbog toga nisu svi zadovoljni...

Ovisnica drži iglu u ustima dok se sprema ubrizgati drogu u venu.

Na ulicama u Danskoj velik je broj ovisnika o drogama.

Siva je i kišna srijeda u Verterbrou, četvrti u Kopenhagenu, no 40-godišnja ovisnica o drogama Annette, dobro je raspoložena. Opuštajući se na prozračnom i svijetlom prvom katu gradske kuće za narkomane, za DW je ispričala kako je to mjesto promijenilo njezin život.

"Donedavno sam bila beskućnica. Jedina opcija koju sam imala kada sam htjela uzeti drogu bilo je sakriti se u podrum ili sklupčati se iza automobila, ponekad i u snijegu", kaže Annette.

Članica osoblja u sobi za ovisnike u Kopenhagenu.

U "sobi za ovisnike" postoji i nadzor socijalnih radnika i medicinskog osoblja.

"Soba za drogiranje", kako ju Danci zovu, dozvoljava joj korištenje teških droga daleko od ulica, bez straha od uhićenja.

"Može biti teško pronaći dobru venu na ruci, ponekad moram pokušati i 15 puta prije nego što pogodim pravu. To je bilo zaista neugodno, ali takav je bio moj život", dodaje.

Riješen samo dio problema

Posljednjih šest godina u kojima je uzimala drogu, ostavilo je traga na Annettinom tijelu. Obrazi su joj upali, njezina traper-jakna visi na mršavom tijelu, a izgubila je i gotovo sve zube.

No ovo sigurno utočište za ovisnike vratilo joj je nešto dostojanstva, kaže Annette.

"Ne moram se više skrivati u strahu od toga da će me prolaznici vidjeti dok se drogiram i reći da im se maknem s puta. Moje navike ne bi trebale biti ničija briga."

Dok se u sobi za ovisnike od otvorenja prošle godine dogodilo 60 slučajeva predoziranja, ipak nitko nije umro. Dilanje droge nije dozvoljeno u kući, a policija je stalno prisutna ispred te zgrade. Pažljivo motre svakoga tko uđe u kuću.

Trg ispred zgrade te ustanove u ranim 1970-ima je bio središte skandinavske narkomanske scene. Svakog dana između 500 i 800 ljudi dolazilo je tamo, kaže direktor ustanove Rasmus Koberg Christiansen.

Inspirirani sličnim ustanovama u Njemačkoj, Švicarskoj i Španjolskoj, socijalni radnici i lokalno stanovništvo pokrenuli su kampanju za mjesto gdje narkomani mogu uzimati droge u Vesterbrou, u nadi da će se tako smanjiti broj umrlih zbog predoziranja te broj prljavih igala na ulicama. Kada je 2011. u Danskoj na vlast došla nova vlada, omogućen je novac za to.

"Nakon prvog dana u sobi je bilo 130 konzumacija. Mislili smo da će biti uspjeh ako budemo imali između 100 i 200 ubrizgavanja godišnje. Taj je cilj postignut nakon samo jednog dana. Sada imamo 200-300 konzumacija dnevno", kaže Christiansen.

Prema podacima iz izvješća Vijeća Kopenhagena, rekviziti za konzumiranje droge ostavljeni na ulicama smanjili su se za pedeset posto otkad je otvorena ova "soba za konzumaciju droga".

Vrata kuće za ovisnike u Kopenhagenu.

Broj prljavih igala na ulicama ovog dijela Kopenhagena smanjio se za pedeset posto.

Ipak, iako je na ulicama sada manje prljavih igala, broj ovisnika u tom se području nije smanjio.

"Ovo je samo dio rješenja. Cilj nam je osigurati čisto, mirno i sigurno mjesto za ovisnike na ovom području. Ali, ako nam oni kažu da u životu žele raditi i nešto drugo, osim uzimati droge, možemo im pomoći liječenjem."

Reakcija javnosti

"Odlično je što se ovo susjedstvo slaže s projektom. Problem je što se obližnja naselja ne slažu s tim. I to je razumljivo, s obzirom da postoje neki korisnici ove sobe koji znaju biti vrlo emocionalni, glasni, a nekad i nasilni."

S tim se posebno ne slaže Michael Knudsen, ravnatelj gimnazije Rystensteen koja se nalazi preko puta.

"Kada je soba za ovisnike otvorena prošle godine, složili smo se s tim jer su rekli da će to biti samo privremeno. No mi smo se brinuli da će to značiti sve više ovisnika na pragu te zgrade, a to je upravo ono što se dogodilo", kaže Michael Knudsen.

Došlo je i do povećanja kriminala.

"Ponekad ovisnici ulaze u školu bez dozvole, koriste naše toalete i kompjutore, a i mobiteli često nestaju. Unatoč činjenici da je soba za konzumaciju droga tek preko puta, oni se i dalje drogiraju ovdje i to plaši naše učenike. Nedavno smo čak uhvatili jednoga od njih dok je prodavao drogu u školi. Ponekad su agresivni, a to je jednostavno loša situacija za nas. Naši se učenici ne osjećaju sigurno", dodaje Knudsen.

Iako Knudsen razumije da soba za ovisnike čini puno za poboljšanje njihovih života, kaže kako škola želi da se ta ustanova zatvori.

Ruka ovisnika i igla.

Kuća za ovisnike nalazi se preko puta škole, što stvara problem.

"Morat ćemo pronaći političko rješenje kako bismo preselili sobu za ovisnike na drugo mjesto. Svi smo za to da se ovisnicima pomogne, ali to zaista ne može biti samo deset metara udaljeno od učenika", objašnjava Knudsen.

Očito je da život u blizini mjesta gdje ovisnici koriste droge, kao i proširenje sobe za ovisnike izazivanju sve više ljutnje. No ideja da se ovisnicima vrati nešto dostojanstva te da više ne budu na ulicama, čini se dobrom. Nedavno je jedan britanski vladin dužnosnik doputovao u Kopenhagen kako bi pobliže vidio kako soba za ovisnike funkcionira. Gradsko vijeće u Brightonu na jugu Engleske sada razmatra mogućnost otvaranja slične ustanove.

Preporuka uredništva