1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Panorama

Snaga stereotipa: Bolje bez muslimanske marame!

One su ambiciozne, visoko obrazovane, a nezaposlene. Diskriminacija je tu na djelu, jer muslimanska se marama pokazala kao jamstvo za neuspjeh pri razgovoru za posao.

default

Čini se da molbe za posao koje potpisuju Hans ili Ute automatski imaju prednost nad onima koje šalju Mehmed i Selma. Koliko god liberalni i otvorenih svjetonazora, njemački poslodavci prilikom zapošljavanja rukovode se predrasudama vezanim uz podrijetlo potencijalnog suradnika. U cijelom procesu kao da sama diploma pada u drugi plan. Tako se barem da zaključiti iz rezultata istraživanja provedenog na Institutu za budućnost rada (IZA) u Bonnu. "Tursko ime može vam čak za jednu četvrtinu umanjiti izglede da uopće dođete do osobnog intervjua za posao.Već u startu kod prijavljivanja osjetna je ova diskriminacija.“ rekao je Ulf Rinne s IZA-e. Poznato je u međuvremenu također da se žene, pogotovo majke, moraju boriti s dvostrukom diskriminacijom. A s maramom na glavi, izgleda i s trostrukom.

Osmosatni posao s maramom

Ismahen Dabbach

Ismahen Dabbach

„Zovem se Ismahen Dabbach, imam 26 godina, rođena sam u Njemačkoj i po zanimanju sam obučena tajnica. Fleksibilna sam, neovisna i otvorena prema svemu što me unaprjeđuje u poslovnom smislu.“ Ovim riječima opisuje se Ismahen Dabbach na intervjuima za posao. Prije četiri mjeseca odlučila se za maramu te otad primjećuje da su se njeni izgledi da dobije posao drastično smanjili. „Stave te na listu čekanja, te tri dana nakon intervjua primiš odbijenicu. Postavljaš si pitanja: je li problem u tebi, što si pogrešno napravio. Dosad je skupila tridesetak pisama u kojima joj se poslodavci zahvaljuju za prijavljivanje, no ipak je trenutno nisu u mogućnosti primiti. Situacija nije bila oduvijek ovakva. Prije nego što je počela pokrivati kosu, nije imala nikakvih poteškoća s dobivanjem mjesta za praktičnu nastavu i privremenih poslova u različitim tvrtkama. „Sve što želim je normalni osmosatni posao, od 9-17, pet dana tjedno, gdje mogu normalno funkcionirati i s maramom.“ rekla je Dabbach koja trenutno živi u zapadnoj Njemačkoj te je za potrebe posla spremna mijenjati mjesto stanovanja.

„Islamofobično“ tržište rada?

Poznato je i da Dabbach nije jedina obrazovana žena muslimanske vjeroispovijesti koja ima problema s pronalaženjem posla. U Düsseldorfu, središtu njemačke savezne države Sjeverno Porajnje i Vestfalija, oko 80 ljudi, uglavnom znanstvenika, političara, aktivista i muslimanskih socijalnih radnika, okupilo se u konferencijskoj sali, gdje je tema diskusije bila diskriminacija muslimanskih žena na radnom mjestu.

Erika Theissen

Erika Theissen

Erika Theissen je jedna od organizatorica ove konferencije. U osamdesetima je prešla na islam i sad vodi "Muslimanski ženski centar za susrete i daljnje obrazovanje“ u Kölnu. To je jedna od najvećih udruga u Njemačkoj za promicanje prava žena koje se izjašnjavaju kao muslimanke. Danas je u sklopu udruge aktivno više od 50 visoko obrazovanih žena. "Mnogi smatraju da muslimanske zajednice zabranjuju ženama poslovni angažman. To je mit. Glavna kočnica napretka muslimanki je društvo koje je puno predrasuda. Takvo društvo nas jednostavno odbija prihvatiti.“

Za "Njemku bez islama"

Erika Theissen (u sredini) i Mario Peucker (desno)

Erika Theissen (u sredini) i Mario Peucker (desno)

Prema podacima iz ankete provedene 2010. na Infratest-dimap institutu, više od jedne trećine ispitanika preferira „Njemačku bez islama“. Mario Peucker, znanstvenik Sveučilišta u Melbournu, proučavao je integraciju muslimana u njemačkom gospodarstvu. Kaže da još nema konkretnih podataka, no brojna istraživanja potvrđuju da su izgledi za dobivanje visoko pozicioniranog radnog mjesta s maramom na glavi, blago rečeno, male.

No s tim se ne bi složila Esma May, muslimanka turskog podrijetla. „Uvjerena sam da žene islamske vjeroispovijesti mogu ostvariti uspješnu karijeru, naravno pod uvjetom da su kvalificirane i motivirane. Ti to možeš! “ poručila je Esma, uspješno integrirana pripadnica stranke Kršćansko-denokratske unije CDU. No pritom je zaboravila objasniti zašto se ona ipak odlučila protiv nošenja marame.

Mario Peucker

Mario Peucker

Mario Peucker ne dijeli njen optimizam. Male i srednje privatne tvrtke u Njemačkoj smatraju muslimanske zaposlenice manje sposobnim radnicama, lošeg socijalnog statusa. „Ma čak i oni koji nemaju osobnu averziju prema islamu mogu pretpostaviti da bi je njihovi eventualni kupci mogli imati, što bi bio razlog za izbjegavanje njihovih poslovnica.“ zaključuje Peucker. On se slaže da bi anonimne prijave bez slike ili imena, koje su neke njemačke tvrtke uvele ove zime, mogle poboljšati situaciju. Antidiskriminacijski zakon kojeg je Njemačka usvojila 2006. izgleda nije naišao na masovnu primjenu.

Erika Theissen smatra da korijen problema leži u vladi koja prva ne primjenjuje vlastite zakone. Nedavno je pokrenuta i internet stranica koja nudi posao isključivo muslimanima. Ovakvi projekti mogu biti društveno korisni, no pitanje je koliko dugo i s kolikim uspjehom. Pravo rješenje ipak se krije u odbacivanju predrasuda i promjeni društvene svijesti.

Autorica: Julia Hahn/ Lea Talijančić

Odg. ur.: S. Kobešćak

Preporuka uredništva