1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

TEME

Smrtonosne "uspomene" na rat

04. travnja se obilježava Međunarodni dan svjesnosti o opasnostima od mina. A njih i u Hrvatskoj još ima previše. Od mina zaostalih iz rata u devedesetima poginulo je već pet stotina osoba - broj žrtava raste i dalje.

Potraga za eksplozivnim sredstvom u šumi

Očistiti od mina - košta koliko i košnja trave!

I 2008. su poginule dvije osobe, četiri su teško, a jedna je lakše ozlijeđena. U toj tužnoj statistici nije zabilježen pokojni Dino Koljaja. On je krajem siječnja "otvorio" ovogodišnju statistiku: Taj devetnaestogodišnji učenik iz Petrinje, košarkaš i član lovačke udruge Srna iz Gora, loveći fazane nagazio je na odskočnu minu tipa PROM. Bila je postavljena u ratu kad Dino nije napunio ni godinu dana. Kao da ga je čekala u zasjedi, da postane punoljetan.

"Nije mi jasno kako se dogodila ovakva tragedija. Ovo područje uz rječicu Utinu je razminirano, okolo su obrađene njive i polja, prolazili su lovci nebrojeno puta. I ja sam sa psima tuda išao", govorio je nakon tragedije predsjednik Dinove lovačke udruge Vlado Kireta.

Stare i još starije ubojice

Protupješadijske mine

Plastične "paštete" nije moguće otkriti detektorom - i možda će ubiti još praunuka onoga tko ju je postavio.

Mine su podmukle ubojice. Vrebaju dugo - ostao je zapamćen slučaj u ratnom Osijeku zasutom granatama početkom devedesetih. Dvoje djece je stradalo od mina - ne od JNA nego od mina zaostalih iz Drugog svjetskog rata. U idiličnoj splitskoj lučici Matejušci, na Rivi, na jednoj do najljepših jadranskih urbanih točaka upravo se vade projektili zaostali od savezničkog bombardiranja 1944. S istim opasnostima susreću se i Zagreb i Zadar.

Jedan od onih koji su nesretnim slučajem ušli u lanjsku statistiku je pirotehničar Mungosa, jedne od 25 hrvatskih tvrtki za razminiravanje. Četrdesetjednogodišnji Đuro Kudlek iz Gunje je početkom lanjskog rujna smrtno stradao u polju između Vinkovaca i Cerića. Samo stotinjak metara od ceste i samog ulaska u Cerić za nesretnog mungosa kobna je bila isto PROM mina. Kudlek je bio jedan od oko 500 pirotehničara u Hrvatskoj. Opasnost je njihova profesija premda je cijena njihova rada mala. Metar četvorni terena očiste za oko 10 kuna, koliko - otprilike - košta i košenje trave.

Poljoprivrednici se igraju s životom

Premda su malo plaćeni za opasnosti kojima se izlažu, i premda se zato često bune, ipak su plaćeni kakvom - takvom nadnicom za strah. Besplatno se opasnosti izlažu poljoprivrednici - oni koji ne mogu više trpjeti da su im njive neobrađene radi mina. Računa se da u Osječko-baranjskoj županiji seljaci obrađuju 10 četvornih kilometara područja koje se može smatrati minskim poljem. Jedan od njih je Pero Ivičić koji kaže da je sretan, da je do sada izorao samo jednu raketu. On na oranici s traktorom i minama igra ruski rulet dok njegov kolega Josip Kušanić iz sela Cerić, dvadesetak kilometara od Vukovara, sam vadi mine iz polja. Izvadio ih je više od dvije tisuće. "Zemlja je sve što imam i moram je obrađivati, a da bih je mogao obrađivati moram ukloniti mine", kaže Kušanić, pirotehničar amater.

Stroj za čišćenje od mina

Postoje strojevi - ali oni ne mogu svugdje. Jer opasnost vreba svugdje: u potocima, u šumi, planinama...

Još samo pet godina?

Mladi Koljaja i Kireta u najboljim godinama su bili žrtve podmuklih ubojica, Ivičić i Kušanić im prkose... Do kada? Republika Hrvatska se obvezala u potpunosti ukloniti minsku opasnost sa područja za obnovu kuća i infrastrukture, poljoprivrednih površina, livada i pašnjaka u narednih četiri do pet godina. Prema podacima Hrvatskog centra za razminiranje, na kraju prošle godine površina za koju se sumnja da je minirana bila je 954,5 kilometara četvornih. Tijekom prošle godine na uporabu je vraćena površina od 33,1 četvornog kilometra razminiranog zemljišta. Pirotehničari su prošle godine u minskim poljima otkrili 1805 protupješačkih mina, 2617 protuoklopnih mina i 3402 komada drugih ubojitih sredstava. Ove godinu u planu je razminiranje 37,4 četvorna kilometra, najviše u Osječko - baranjskoj, Vukovarsko-srijemskoj, Sisačko-moslavačkoj i Ličko-senjskoj županiji.

Tu, za 2009. godinu, minskoj statistici nije kraj. Ostaje nadati se da poslije Dina Koljaje nitko više neće postati dio ove pretužne statistike.

Autor: Goran Vežić

Od. urednik: A. Šubić

Preporuka uredništva

Audios and videos on the topic