1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Smrt iz bespilotne letjelice

Napadi iz bespilotnih letjelica namijenjeni su teroristima, ali od njih stradaju i nedužni. U svemu tomu važnu ulogu igra američka baza Ramstein u Njemačkoj. Po prvi put su se žrtve napada obratile jednom njemačkom sudu.

Faisal bin Ali Jaber nikada neće zaboraviti večer 29. kolovoza 2012. On je s brojnim rođacima bio na jednoj svadbi u selu Kašamir na istoku Jemena. Tada je na njih s jedne američke bespilotne letjelice ispaljeno pet raketa. Faisal je preživio. Međutim, poginuli su njegov nećak Valid i šogor Salim. Nedužne žrtve u takozvanom "ratu protiv terora". Kolateralna šteta. SAD nikada nisu preuzele odgovornost za ova ubojstva. Sada se cijeli slučaj iznosi pred jedan sud u Njemačkoj.

Faisal bin Ali Jaber

Faisal bin Ali Jaber

27. svibnja će se slučaj žrtava iz Jemena naći pred sudom u Kölnu. Prema procjeni Andreasa Schüllera bit će to prvi put uopće da neki sud sasluša riječi žrtava napada koji se izvode bespilotnim letjelicama. On je, zajedno sa Europskim vijećem za ustavna i ljudska prava (ECCHR), podržao Jemence u podizanju tužbe. Kao pravnik, on smatra da Njemačka snosi dio odgovornosti za to što se dogodilo jer se na njenoj teritoriji nalazi američka vojna baza Ramstein. Tamo se nalazi relejna stanica za satelitske komunikacije američke vojske. Bez postojanja te stanice, ne bi bilo moguće ni upravljanje takozvanim dronovima. "Svaki napad bespilotnom letjelicom koji se izvodi iznad teritorije Pakistana ili Jemena, odvija se uz uključenje uređaja u Ramsteinu", kaže Schüler.

Njemačka važan centar u akcijama dronova

Baza Ramstein prostire se na oko 1400 hektara zemljišta u blizini grada Kaiserslautherna. Ni njemački državni službenici niti političari ne mogu ući u bazu bez dozvole američke vojske. To je definirano posebnom sporazumom iz 1993. godine. Ramstein je najveći aerodrom američke vojske izvan SAD-a. Tu se nalazi "Air and Space Operations Centre". Prema informacijama njemačkih televizija NDR i WDR, te lista Süddeutsche Zeitung, oko 650 vojnika tu opslužuje 1.500 računala. Oni koordiniraju akcije iz zraka na ciljeve u Jemenu, Somaliji, Afganistanu i Pakistanu. Dronovi preko satelita šalju slike i podatke u bazu Ramstein. Odatle se podaci šalju do pilota koji upravljaju bespilotnim letjelicama, a koji se uglavnom nalaze u SAD-u. Schüler citira navode pilota da izvođenje napada ne bi bilo moguće bez djelovanja centra u Ramsteinu.

Baza Ramstein

Baza Ramstein

Jürgen Todenhöfer zna za tu bazu. On je bio sudac u obližnjem Kaiserslauthernu i zastupnik njemačkog Bundestaga. Kao pravnik, ciljane napade koje provodi američka vlada naziva krivičnim djelom ubojstva. Oštro osuđuje ulogu koju u svemu tome igra Njemačka: "Uz pomoć Ramsteina se ubija širom svijeta, a da to nije odobrio niti jedan sudac."

Todenhöfer je više puta posjetio područja iznad kojih djeluju bespilotne letjelice. Ima vrlo bliske kontakte s odvjetnikom koji zastupa obitelji žrtava u Vaziristanu, pograničnom području između Afganistana i Pakistana. Taj odvjetnik tvrdi da su 90 posto ubijenih nedužne žrtve.

41 cilj, 1147 mrtvih

Još veće sumnje u tvrdnje američke vlade da se radi o "kirurški preciznim napadima" javljaju se nakon uvida u studiju britanske nevladine organizacije Reprieve. Reprieve je proučila sve dostupne materijale o napadima bespilotnim letjelicama. Rezultat: da bi se pogodila 41 osoba koja se nalazi na "crnoj listi" vlade predsjednika Obame, ubijeno je 1147 ljudi. Najduža je lista "kolateralne štete" koja je nastala prilikom pokušaja eliminacije islamističkog čelnika Baitulaha Mesuda iz Pakistana. Šest puta su iz bespilotnih letjelica na njega ispaljivane rakete, prije nego što je (iz sedmog pokušaja) pogođen u ljeto 2009. godine. U svim tim napadima navodno su poginule 164 osobe.

Amrith Singh iz američke inicijative Open Society Justice objavio je u travnju još jednu studiju o žrtvama. Na 128 stranica izvještaja on se koncentrirao na žrtve bespilotnih napada u Jemenu. U razgovoru za DW Singh iznosi velike sumnje da su napadi bespilotnim letjelicama u skladu s međunarodnim pravom, pa čak i sa principima koje propisuje politika SAD.

Posljedice napada bespilotne letjelice

Posljedice napada bespilotne letjelice

Singh podsjeća da je američki predsjednik Obama 2013. izjavio da, osim u slučaju Afganistana, prije nego što se odobri ispaljivanje raketa iz dronova mora praktično biti isključena mogućnost da će u takvom napadu stradati civili. Osim toga bi na teroriste trebalo djelovati samo u slučaju da je isključena mogućnost da se oni zarobe.

Singh u svom izvješću navodi da se brojni napadnuti uopće nisu skrivali i da se nisu nalazili u zabačenim regijama. Njih su mogle uhititi i jemenske snage sigurnosti. Obama je postavio još jedan preduvjet za djelovanje dronovima: napadi se smiju izvršiti samo na osobe koje predstavljaju direktnu i stalnu prijetnju sigurnosti naroda SAD-a. Singh smatra da je i taj princip prekršen više puta. Ni u jednom od dokumentiranih slučaja nisu postojale informacije američkih ili jemenskih vlasti o direktnoj prijetnji američkom narodu. Singhovo istraživanje sadrži brojne izjave žrtava i članova njihovih obitelji: "Ti ljudi stalno ponavljaju da žele priznanje njihovih patnji. Oni žele znati zašto su napadnuti i prije svega žele pravdu."

Možda će Faisal bin Ali Jaber pred sudom u Kölnu doći korak bliže pravdi. Ironija slučaja njegovog šogora je u tome što je on samo nekoliko dana prije nego što je stradao u napadu održao žestoku propovijed protiv Al Kaide. Nije to bila prva propovijed takve vrste, ali je, nažalost, bila posljednja.

Preporuka uredništva