1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Gospodarstvo

Smjernice za "Monetarnu uniju 2.0"

Dužnička kriza je pokazala da su nužne reforme eurozone. O tome kako bi one trebale izgledati i tko bi za njih na kraju trebao platiti u Bruxellesu raspravljaju šefovi država i vlada članica Europske unije.

Herman Van Rompuy

Van Rompuy je pripremio papir s prijedlozima

Za vrijeme radne večere u četvrtak (13.12.) šefovi država i vlada raspravljali su o poukama koje su izvukli iz dužničke i financijske krize u Europi i o tome kako bi ubuduće željeli urediti Europsku uniju. Konkretnih rezultata tih rasprava još nema, mada su čelni ljudi Europskog vijeća, eurozone, Europske komisije i Europske središnje banke mjesecima radili na jednom dokumentu. Sve te prijedloge reformi predsjednik Europskog vijeća Herman Van Rompuy je sažeo pod naslovom "Na putu u pravu gospodarsku i monetarnu uniju". On predlaže provedbu reformi u tri faze i zalaže se za potpunu bankovnu uniju, bolju koordinaciju gospodarske politike i ugovorno obvezivanje država članica na provedbu strukturnih reformi. Osim toga, trebao bi biti utemeljen i svojevrsni proračun eurozone u koji bi uplaćivale sve države članice, a iz kojeg bi se izdvajalo za mjere za ublažavanje eventualnih gospodarskih problema.

Europski povjerenik za ekonomska i monetarna pitanja Olli Rehn je za Deutsche Welle (DW) u Bruxellesu izjavio da se mora stvoriti "Monetarna unija 2.0", odnosno nova verzija dosadašnje eurozone. "To bi trebala biti unija stabilnosti, koja bi imala jače gospodarsko vodstvo. To bi trebalo spriječiti da države članice žive iznad svojih mogućnosti. Unija bi trebala preventivno djelovati već u trenutku kada se pojave naznake gospodarske nestabilnosti", objasnio je Rehn.

Sporni zajednički dugovi

Šefovi država i vlada

Šefovi država i vlada raspravljaju o dubljoj integraciji eurozone

Mnogi šefovi država i vlada 17 članica eurozone slažu se s dijelom prijedloga iz Rompuyevog dokumenta. Ali Velika Britanija, Danska i Švedska, dakle zemlje bez eura, i dalje su sumnjičave. Njemačka kancelarka Angela Merkel odbija pak svaki oblik zajedničkog zaduživanja i daljnje korake u smjeru zajedničkih jamstava za dugove. S druge strane, zemlje poput Italije, Španjolske i Francuske traže više solidarnosti i poticaje za gospodarski rast. Francuski predsjednik François Hollande zalaže se za to da se kod izračunavanja novih zaduženja ne uzimaju u obzir investicije. No to odbijaju članice eurozone koje nemaju financijskih problema uz obrazloženje da bi to bio poticaj na nova zaduživanja.  

U svakom slučaju, austrijski kancelar Werner Feymann već je upozorio da od ovog sastanka na vrhu ne treba previše očekivati: "Nisam očekivao da ćemo se danas složiti oko toga da odmah utvrdimo kako će Europska unija izgledati idućih 20 godina. No, već je dobro i to da se raspravlja o temeljnim pitanjima, o tome kako možemo bolje i uže surađivati."

"Središnja točka je novac"

Martin Schulz

Schulz: središnja točka su zajednički dugovi

U načelu se u svim raspravama radi o istom pitanju, kaže predsjednik Europskog parlamenta Martin Schulz koji je djelomično sudjelovao u raspravama. "Središnja točka višemjesečnih rasprava je: gdje, kada i kako će dugovi država članica postati zajednički dugovi i hoće li do toga uopće doći. Mislim da je to središnja točka oko koje se vrtimo već duže vrijeme", rekao je Schulz.

Zastupnik u Europskom parlamentu i bivši belgijski premijer Guy Verhofstadt se pribojava da se do njemačkih parlamentarnih izbora u jesen iduće godine neće donositi nikakve ozbiljnije odluke. "Nacionalni izbori još uvijek određuju europski dnevni red", ističe Verhofstadt. I u Italiji se početkom 2013. održavaju izbori. Većina šefova država i vlada s olakšanjem je primila na znanje da se bivši talijanski premijer Silvio Berlusconi vjerojatno ipak neće kandidirati. Već sama najava njegove moguće kandidature uzrokovala je na financijskim tržištima rast kamata za talijanske državne obveznice.

Sastanak na vrhu čelnika zemalja članica Europske unije završava u petak.

Preporuka uredništva