1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Gospodarstvo

Smjena u nadzornom odboru Deutsche Bank

Rolf Breuer je dao ostavku na položaj predsjednika nadzornog odbora najveće financijske institucije u zemlji i jedne od najvećih u svijetu, Deutsche Bank AG.

Rolf Breuer, dugogodišnji član uprave i od 2002. predsjednik nadzornog odbora Deutsche Bank

Rolf Breuer, dugogodišnji član uprave i od 2002. predsjednik nadzornog odbora Deutsche Bank

U obrazloženju ostavke Breuer je izjavio kako "raspravama o sebi ne želi dalje opterećivati instituciju" za čiju je kontrolu bio zadužen. Rasprave su uslijedile nakon sudske presude kojom je kažnjen i on i Deutsche Bank zbog kršenja svetog pravila bankarskog zanata: diskreciju. Jer, upravo je on, Rolf Breuer, javno i pred televizijskom kamerom još u veljači 2002. prvi stavio u pitanje platežnu sposobnost medijskog carstva koje je stvorio Leo Kirch. Breuer je tada izjavio: "Prema onome što se o platežnoj moći Kirchovog koncerna može čitati i čuti, financijski sektor nije spreman na nepromijenjenoj osnovi dati mu na raspolaganje nova strana ili čak vlastita sredstva." Bio je to kamen koji je pokrenuo lavinu: jer ako predsjednik nadzornog odbora Deutsche Bank kaže da netko "nije kreditno sposoban po postojećoj osnovi", onda će i sve ostale banke smjesta učiniti isto.
U medijskom carstvu Lea Kircha, gdje su perjanice bile televizijske postaje Sat 1, Pro 7 te „pay-tv“ postaja Premiere, pojavila se pukotina u likvidnosti koja se više nije dala začepiti. Carstvo Lea Kircha se raspalo - ali medijski mogul iz Münchena nikad nije zaboravio što mu je Breuer napravio. Zaredale su tužbe, da bi konačno, 24. siječnja ove godine, i najviša sudska instanca dala Kirchu za pravo: za štetu koju je načinio svojom izjavom i Breuer i Deutsche Bank moraju odgovarati - i financijski. Doduše ne tereti ih se za pad čitavoga carstva, nego samo jedne od mnogih kuća koje je Kirch osnovao i koja je doista imala kredit kod Deutsche Bank.

Mrlja na mrlju

Ali već od nedjelje čitava stručna javnost razmišlja, zašto je Breueru trebalo preko dva mjeseca da nakon presude konačno i podnese ostavku. Rolf Breuer je bez sumnje iskusni bankar koji je znao otvoriti čitava nova područja novog u bankarskom poslovanju poput mreže elektronskog prometa vrijedonosnicama i računalske trgovine. Iako je Breuer bio i "glasnogovornik uprave" - kako u Deutsche Bank tradicionalno zovu predsjednika najvišeg izvršnog tijela te bankarske ustanove, kada je 2002. postao predsjednik nadzornog odbora te banke jednostavno nije znao na pravi način odnositi se s javnošću.
Dok su poslovni rezultati Deutsche Bank iz godine u godinu bili sve bolji, popis grijehova koje je činila ta banka bio je sve duži: od optužbi kako pomaže svojim imućnijim komitentima da „zaobiđu“ plaćanje poreza pa do neugodnih otkrića kako je i koliko i Deutsche Bank aktivno sudjelovala u nacističkim zločinima - na primjer, sufinancirala je i gradnju koncentracijskog logora Auschwitz. Neki potezi ostavili su i ozbiljnu sumnju u kompetentnost te banke: recimo, kako je vodila pregovore o preuzimanju svog konkurenta Dresdner banke, što je propalo, isto kao što je propala i kupnja njemačke Poštanske banke. Nije se baš istaknula ni emisijom dionica Telekoma, ali čitavim nizom poteza u javnosti samo je još produbila predrasudu kako je riječ o banci koja misli samo na sebe i svoje bogate mušterije. Bez obzira na dugoročne poslovne perspektive i koliko je ta odluka možda bila i ispravna, to potkrjepljuje i potez namještenika Deutsche Bank postavljenog za stečajnog upravitelja građevinskog koncerna "Philipp Holzman AG", koji je odlučio pustiti tu tvrtku da propadne i poslati radnike na ulicu, usprkos narudžbama koje su daleko nadmašivala dugovanja.

Još jednom na sud

Vrhunac svega toga vjerojatno je i bio stvarni razlog zašto je Breuer podnio ostavku na položaj predsjednika nadzornoga odbora: afera oko Mannesmanna gdje su članovi uprave i nadzornog odbora među sobom podijelili milijune i to nakon što je taj njemački koncern pao u ruke britanskog Vodafona. Na čelu nadzornog odbora Mannesmanna bio je - Josef Ackermann, sadašnji predsjednik uprave Deutsche Bank. Breuer je demonstrativno stao iza Ackermanna čak i kada je nedavno čitava ta skupina ljudi u odijelima po mjeri ponovno završila pred sudom - ovaj puta ne samo zbog "lošeg gospodarenja" nego i konkretno, zbog pronevjere. Ta se presuda tek očekuje, ali jedno je sasvim izvjesno: Deutsche Bank je prekinuo vrlo dugu tradiciju da predsjednik uprave postaje predsjednikom nadzornog odbora. Na Breuerovo mjesto nije došao Ackermann nego direktor financijskog sektora, razmjerno mladi 57-godišnji Clemens Börsig. On doduše na čelo Nadzornog odbora dolazi tek početkom svibnja - Börsig treba još zaključiti financijski izvještaj i podnijeti ga, naravno, Ackermannu. Nakon toga će Ackermannu upravo Börsig gledati iza ramena što radi.