1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Slučaj Snowden ujedinio Latinsku Ameriku

Špijunska mreža SAD-a pokriva cijelu Latinsku Ameriku, tvrdi jedan brazilski list. Zato ova zemlja namjerava slučaj izložiti pred UN-om. Stručnjaci u sveopćem ogorčenju javnosti vide novu šansu za Latinsku Ameriku.

Američka zastava gori

Američka zastava gori

Nove informacije američkog "zviždača" Edwarda Snowdena o razmjerima američke špijunske mreže u Latinskoj Americi, kao i diplomatske napetosti izazvane prisilnim slijetanjem zrakoplova bolivijskog predsjednika Eva Moralesa u Beč probudili su međunarodnu solidarnost s tim dijelom svijeta i mogli bi biti prilika za vlastodršce te regije da se ponovno posluže slikom "starog neprijatelja" SAD-u kako bi sebe prikazali kao žrtve i junake. U petak (12.7.) južnoamerički savez Mercosur jednoglasno je osudio zaustavljanje zrakoplova bolivijskog predsjednika i svoje veleposlanike u Francuskoj, Italiji, Španjolskoj i Portugalu (zemljama koje su zabranile prelet Moralesovom zrakoplovu) pozvao "na konzultacije".

Latinska Amerika u paukovoj mreži NSA

Obama und brazilska predsjednica Dilma Rousseff 2011.

Obama und brazilska predsjednica Dilma Rousseff 2011.

U utorak (9.7.) je brazilski list O Globo izvjestio o tome da se američka špijunska mreža koju je javnosti otkrio Snowden proteže po čitavoj Latinskoj Americi. Na meti programa prisluškivanja i špijuniranja, prema pisanju lista, nisu samo vojne, već i poslovne tajne. Navodi se kako se špijuniranju prije svega Brazil, Meksiko i Kolumbija - pri čemu je potonji najvažniji američki vojni partner u latinskoameričkoj regiji. U njemu, navodno, Amerikanci prate samo trgovinu drogom i aktivnosti gerile FARC. U Meksiku, pak, kako se tvrdi, Amerikance zanimaju također trgovina drogom, ali i energetska branša, a u Venezueli naftni sektor. I Argentina, Ecuador, Panama, Costa Rica, Nicaragua, Honduras, Paraguay, Chile, Peru i El Salvador špijuniraju se u manjem opsegu, kako navodno proizlazi iz dokumenata NSA-a koji su dospjeli u ruke O Globa.

Osamostaljenje Latinske Amerike

Evo Morales 4. srpnja 2013. po povratku u domovinu

Evo Morales 4. srpnja 2013. po povratku u domovinu

Ogorčenost skandalom oko NSA-a ima dva pozitivna efekta za latinoameričke vlastodršce. S jedne strane bi prisilno slijetanje Moralesa koje je izazvalo vrlo oštre reakcije protiv SAD-a moglo dovesti do zbijanja redova u Latinskoj Americi, objašnjava Bettina Schnorr, koordinatorica Mreže DesiguALdadesa i stručnjakinja za regiju. "Latinska Amerika se posljednjih godina znatno promijenila i smanjila je prijašnju veliku ovisnost o SAD-u", kaže u intervjuu za Deutsche Welle. Ta neovisnost nije samo posljedica globalnog gospodarskog razvoja, već i promjene političke situacije od kraja 1990-ih godina, kada su na vlast sukcesivno počeli dolaziti lijeve stranke i vlade. "Pokušaj SAD-a da Moralesa prisili na slijetanje izazvao je ogorčenje i solidarnost kakve ne bi bio prije 10 godina. S dolaskom lijevih vlada na vlast počela je jačati težnja za pokazivanjem suverenosti i postavljanje prema SAD-u s više samosvojnosti, kao država i kao regija", upućuje Schorr.

Buđenje duhova iz prošlosti

I interno skandal sa SAD-om ima pozitivni efekt: latinoamerički vlastodršci se kroz njega mogu profilirati, objašnjava stručnjakinja za regiju. Ona ističe kako je ova afera za bolivijskog predsjednika Moralesa kojeg dogodine čekaju izbori "fenomenalna pomoć u predizbornoj kampanji". On se sada biračkom tijelu može predstavljati kao žrtva "imperijalističkih spletki" i kao netko tko će se njima, uz potporu susjednih zemalja, suprotstaviti: "SAD se pak predstavlja kao veliki neprijatelj. To je argument koji mobilizira mase i zbog kojeg su one spremni izaći na barikade jer smatraju da su izložene nepravdi."

Tradicionalna neprijateljska slika Washingtona i komplicirani povijesni odnosi između SAD-a i Latinske Amerike sada su oživjeli aferom oko NSA-a. Još od početka 19. stoljeća Sjedinjene Države su polagale posebnu vrstu prava na zapadnu hemisferu. U međuvremenu se zna da je SAD za vrijeme Hladnog rata pružao snažnu podršku diktatorima u regiji "kako bi poticao borbu protiv komunističkih snaga". O Latinskoj Americi se, ukazuje njemačka stručnjakinja, u nekim američkim krugovima uvijek govori kao o "stražnjem dvorištu SAD-a".

Pinochetu su pomogli Amerikanci

Pinochetu su pomogli Amerikanci

Povijesno nezadovoljstvo zbog dominacije SAD-a u regiji može se potkrijepiti brojnim primjerima, smatra i Bert Hoffman, direktor Latinoameričkih studija na hamburškom institutu GIGA: "Riječ je o konstelaciji koja je u 20 stoljeću obilježila odnose između SAD-a i Latinske Amerike." Hoffman kao primjer navodi puč kojim je vojska u Čileu svrgnula socijalstičku vladu Salvadora Allendea 1973. godine - zna se da je SAD politički i financijski podržao taj vojni udar koji se smatra ključnim događajem u Hladnom ratu. I u Guatemali je Washington imao svoje prste u puču protiv predsjednika Jacoba Arbenza 1954. godine.

Tresla se brda....

Proteklog tjedna se oštra kritika na račun Washingtona mogla čuti ne samo iz Brazila, već i iz Kolumbije, Meksika i Čilea. A radi se o tri vlade koje slove kao tradicionalni saveznici Washingtona u regiji. No, nešto više od diplomatskog negodovanja nije za očekivati, smatra Bert Hoffmann iz instituta GIGA. Latinoameričke zemlje, argumentira on, znaju da iz Washingtona neće stići isprika. Osim toga, dodaje, za očekivati je da će gospodarske veze između Sjeverne i Južne Amerike i dalje ostati dobre: "Mnoge države ne žele ulaziti u otvoreni sukob sa SAD-om." Ali unatoč tome su Venezuela, Bolivija i Nicaragua ponudile Snowdenu azil. U kojoj će od ovih zemalja Snowden, koji je u međuvremenu prihvatio "privremeni" azil u Rusiji, završiti, zasad nije poznato.

Preporuka uredništva