Slučaj Morinj: ″Presude za ratni zločin kao za šumsku krađu″ | Politika | DW | 19.05.2010
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Slučaj Morinj: "Presude za ratni zločin kao za šumsku krađu"

Postupak i presuda za ratni zločin u logoru "Morinj" bila je test za crnogorsko pravosuđe - ali je Crna Gora na tom ispitu pala. To je mišljenje mnogih pravnika i analitičara u Crnoj Gori.

Morinj u Crnoj Gori

Za zločine u logoru u Morinju su kazne sve prije nego primjerene

Mladi za ljudska prava Crne Gore i Hrvatske priopćili su da su sudski postupci koji se vode protiv počinitelja ratnih zločina u tim zemljama u velikoj mjeri pod utjecajem politike. Oni smatraju očiglednim da se ne sudi osobama na visokim položajima i nalogodavcima, pa presude za slučaj "Morinj" u Crnoj Gori ili za "Loru" u Hrvatskoj, kako kažu, prije predstavljaju prepreku ostvarenju pravde nego njezino ispunjenje. U slučaju "Morinj" Viši sud iz Podgorice izrekao je u subotu (15.5.) šestorici optuženika zatvorske kazne u ukupnom trajanju od 16,5 godina.

Šest pripadnika pričuvnog sastava bivše Jugoslavenske narodne armije bili su optuženi da su tijekom 1991. i 1992. godine, suprotno pravilima međunarodnog prava, sustavno mučili civile i ratne zarobljenike hrvatske nacionalnosti s dubrovačkog područja u logoru „Morinj“, u Boki Kotorskoj.

Svi iznenađeni i nezadovo ljni

Bombardiranje Dubrovnika

Još uvijek su glavni odgovorni za zločine državni dužnosnici.

Prema riječima predsjednika Senata Udruženja pravnika Crne Gore Stanka Marića, ovakve presude su dio kontinuiteta rada crnogorskog pravosuđa. "Ono svojim odlukama često iznenadi ne samo stručnu već i laičku javnost", kaže Stanko Marić za Deutsche Welle i ističe: "Ako je netko osuđen za ratni zločin, to ne može biti primjerena kazna. Ta kazna za ratni zločin je gotovo ista kao kazna za šumsku krađu! Teško je zaista shvatiti takve presude i takav rad sudova. Mislim da to ne ide u prilog ni ugledu Crne Gore, a pogotovo ne crnogorskog pravosuđa."

Pod pritiskom E u rope

Konstatujući kako Zapad želi što skorije okončanje ružne epizode iz nedavne prošlosti na području bivše Jugoslavije, politički analitičar Dritan Abazović tvrdi da su i ove odluke crnogorskog pravosuđa donijete tek pod pritiskom europskih i međunarodnih institucija. "Europa želi staviti tačku na to, a crnogorsko pravosuđe i dalje ostaje zarobljeno u nekim svojim duhovima iz prošlosti. Zato je ovaj posao koji su odavno trebali završiti još uvijek na dnevnom redu." Naglasivši kako s trenutnom situacijom u sudstvu u Crnoj Gori nitko ne može biti zadovoljan, Abazović je rekao: "Ostaje

Jadranka Kosor i Milo Đukanović

Odnosi Hrvatske i Crne Gore su sve bolji - ali neke teme je bolje ne otvarati.

nada da će se to stanje promijeniti, pa ako treba i pod pritiskom Europske unije, jer je to osnovna vlast koja bi trebala biti pokretač i svih ostalih demokratskih promjena u zemlji."

A novi, pravi izazovi za crnogorsko pravosuđe tek predstoje. Jer, do kraja ove godine trebali bi biti okončani sudski postupci za zločine deportacije bosansko-hercegovačkih izbjeglica, progon Bošnjaka iz pljevaljske Bukovice te za ubojstvo šest albanskih izbjeglica s Kosova u mjestu Kaluđerski laz na sjeveru Crne Gore, izvršeno u proljeće 1999. godine.

Autor: Mustafa Canka

Odg. ured: Andrea Jung-Grimm

Preporuka uredništva