1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

TEME

Slučaj Karadžić: senzacija protiv informacija

Balkanska istraživačka mreža i zaklada Konrad Adenauer analizirali su pisanje regionalnih medija o uhićenju haškog optuženika Radovana Karadžića i objavili analizu pod znakovitim naslovom „Povijest u sjeni senzacije“.

Radovan Karadžić pred Haškim sudom

Optuženik Radovan Karadžić pred Haškim sudom

Balkanska istraživačka mreža (BIRN) i njemačka zaklada Konrad Adenauer pratili su izvještavanje novina u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj, Srbiji, Crnoj Gori i na Kosovu. BIRN je utvrdio da je "javnost, u poplavi vijesti o hapšenju Radovana Karadžića, prvih deset dana ostala uskraćena za bitne informacije". „Javnost je dobila senzaciju dok su žrtve zaboravljene, isto kao i informacije o Radovanu Karadžiću, posebno one koje se odnose na razloge njegovog hapšenja i optužnicu", pojasnila je analitičarka BIRN-a Nidžara Ahmetašević.

Radovan Karadžić nakon uhićenja s dugačkom bijelom bradom

Fotografija Radovana Karadžića nakon uhićenja koja je obišla svijet

I konzervativni mediji u Crnoj Gori prilagođavali su se "potrebama tržišta" koje radije konzumira senzaciju nego informaciju, ističe Nedeljko Rudović, dopisnik BIRN-a iz Podgorice. "Tako smo imali sve moguće informacije o tome kako je izgledao privatni život Radovana Karadžića dok se skrivao", napominje Rudović dodajući da u pojedinim crnogorskim medijima ipak nisu zanemarene informacije relevantne za Karadžićev slučaj u Den Haagu.

Senzacionalizam nikome ne ide u prilog

Predsjednica Suda Bosne i Hercegovine Meddžida Kreso također vjeruje da su u konkretnom slučaju žrtve uglavnom potisnute u drugi plan. Ona smatra da senzacionalističko izvještavanje ne ide u prilog ni optuženima ni oštećenima, te da ima situacija u kojima mediji otežavaju rad pravosudnih organa. "Zapravo bi mediji trebali raditi u skladu sa svojim kodeksom te omogućavati i sudovima i tužiteljstvima da rade u miru", kaže gospođa Kreso.

Naslovnica sarajevskog lista Dnevni avaz o uhićenju Radovana Karadžića

Mediji su često zanemarivali bitne informacije

Analitičari smatraju da su senzacionalističkom izvještavanju skloni površni i neprofesionalni novinarski krugovi. Takvo je izvještavanje često rizično, posebno ako je predmet izvještaja rad pravosudnih organa. Zamjenik federalnog javnog pravobranitelja za medije Mehmed Halilović ističe da utjecaj medija na pravosudne organe može biti i pozitivan i negativan.

Podjele u društvu pod utjecajem medija

"Negativno bi bilo da onemoguće redovan sudski postupak i to bi bilo najgrublje miješanje u rad pravosudnih organa", upozorava Halilović. Kao primjer negativnog medijskog uticaja Halilović navodi i "pristrano infromiranje na osnovu kojeg se javnost unaprijed opredjeljuje, bez obzira na sudske postupke".

Karadžić i njegova beogradska prijateljica Mila

Novinarima i čitateljima bio je zanimljiviji privatni život optuženika nego razlozi za optužnicu

U pozitivnom smislu doprinos medija se očituje i u razumijevanju sudskih postupaka, smatra Halilović. "Pogotovo razumijevanju potrebe da se postigne pravda, prije svega pravda žrtava. Mediji u tom smislu mogu stvoriti povoljnu javnu klimu i podršku sudskim organima", kaže Halilović.

Prema monitoringu Balkanske istraživačke mreže (BIRN), regionalni mediji različito su izvještavali o hapšenju i izručenju Radovana Karadžića. Na jednoj strani našli su se oni koji pokazuju jasne simpatije prema optuženom za najteže ratne zločine, a na drugoj oni koji su ga osudili i prije nego je izašao pred sud. Pod utjecajem takvih medija, često sklonih senzacionalizmu pa i propagandi, neminovne su bile i podjele u društvu.

Preporuka uredništva

Audios and videos on the topic