1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Slučaj Böhmermann postao državna afera

„Pjesma sramoćenja“ poznatog njemačkog satiričara nije samo pitanje dobrog ili lošeg ukusa, već i pravno i političko pitanje. Sada su sve oči usmjerene prema njemačkoj kancelarki Angeli Merkel.

Recep Tayyip Erdogan i Jan Böhmermann (desno)

Recep Tayyip Erdogan i Jan Böhmermann (desno)

Savezna vlada za vratom ima diplomatsku krizu zbog jedne „pjesme sramoćenja“ čiji je cilj turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan. Vlada sada mora ispitati hoće li dozvoliti pokretanje kaznenog postupka protiv voditelja TV-postaje ZDF Jana Böhmermanna, kao što to želi Turska. Böhmermann je 31. ožujka u satiričnoj emisiji "Neo Magazin Royale" recitirao „pjesmu sramoćenja“ koju je sam napisao o Erdoganu, i koja je prepuna najtežih osobnih uvreda i psovki. Böhmermann je prije recitiranja pjesme rekao da takvo što u Njemačkoj nije dozvoljeno.

Pjesma ima i svoju „povijest“. Turska je nedavno na „raport“ pozvala njemačkog veleposlanika u Ankari nakon što je NDR-ov satirični magazin „extra 3“ emitirao (osjetno) blaži satirični prilog kojim je kritizirana i ismijavana Erdoganova represivna politika na području ljudskih prava. Böhmermann je, kako je sam rekao, Erdoganu htio demonstrirati kada se prelazi granice slobode satire u Njemačkoj.

Čovjek čita novine u Turskoj

Sloboda medija u Turskoj? List "Zaman" od ožujka je pod državnim nadzorom

Savezna vlada pred teškom odlukom

Ali za saveznu kancelarku Angelu Merkel u tom je trenutku šala došla kraju. Erdogana se smatra jako važnim (nezaobilaznim) partnerom Europske unije u pokušaju smanjivanja broja izbjeglica koji stižu u Europu. Merkel je Böhmermannovu pjesmu već označila kao „tekst koji ciljano vrijeđa“. Ako je ona tom opaskom, koja je sama po sebi bila totalno suvišna, htjela ublažiti Erdoganovu srdžbu, ona nije uspjela ostvariti taj cilj. Erdogan i službeno zahtijeva kazneni progon novinara.

U pravnoj država je to stvar kojom se bave sudovi. No u ovom slučaju politika igra također ulogu. Radi se o paragrafu 103 Kaznenog zakona koji tematizira „vrijeđanje organa i predstavnika inozemnih država“. „Tko nekog inozemnog državnog poglavara [...] vrijeđa, bit će kažnjen zatvorskom kaznom u trajanju do tri godine [...]", stoji u zakonu. Pretpostavka za to je istraga Državnog odvjetništva, a istragu u ovom slučaju može odobriti samo savezna vlada.

Oko te uloge politike sad se lome koplja. Hoće li politika dozvoliti da ju se ucjenjuje, hoće li relativizirati slobodu medija? Matthias Döpfner, šef medijske kuće Springer, stao je u obranu pjesme i nazvao ju „umjetnošću“. Uvredljivi karakter je baš i bio „smisao cijele stvari“, tvrdi Döpfner u otvorenom pismu objavljenom u listu "Welt am Sonntag". Vlada kleči pred Erdoganom, smatra on. Hubertus Knabe, berlinski povjesničar i voditelj Komemorativnog centra za žrtve Stasija u Berlin-Hohenschönhausenu, u "Handelsblattu" ide i korak dalje i upozorava saveznu vladu: "Smatram to iznimno problematičnim ako se potakne ili čak inicira kazneni istražni postupak protiv satiričara. Takvo što postoji samo u diktaturama ili državama koje su na putu u tom smjeru.“

Podijeljena mišljenja

Ali i u politici i među medijskim predstavnicima se i dalje vrlo oprečno diskutira o ovom slučaju. Šefica vlade u pokrajini Saarland, Annegret Kramp-Karrenbauer (CDU) nije doduše stala u obranu pjesme, ona kaže da je ona „sigurno povrijedila granice dobrog ukusa“. Ali ova je političarka ujedno i predsjednica Njemačkog udruženja visokih škola, koje je u prošli petak dodijelilo uglednu Grimmeovu nagradu upravo Böhmermannu, i to „počasno odlikovanje“ za njegove zasluge za razvoj televizije u digitalnom svijetu. Böhmermann, dodaje Kramp-Karrenbauer, je dao doprinos razvoju otvorenog, hrabrog i demokratski-opuštenog medijskog svijeta. To zvuči kao pohvala – i ne baš kao distanciranje od njega.

Opuštenost, to je ono što preporuča i CDU-ov političar Ansgar Heveling. Za radijsku postaju "Deutschlandfunk" Heveling je rekao kako se kancelarka „nalazi u dilemi“. Ali ako vlada i dozvoli pokretanje postupka, „to ne znači odmah da je izrečena i presuda. O tome će odlučiti suci, oni su i u prošlosti po pitanju sličnih pjesama to činili na način da su podržavali slobodu mišljenja.“

Na drugoj strani nisu baš svi medijski predstavnici stali iza Böhmermanna. Frank Überall, predsjednik Njemačkog udruženja novinara, upozorio je doduše na opasnost od ograničavanja slobode satire zbog diplomatskih trzavica. Ali kazneni postupak protiv satiričara on smatra „potpuno u redu“. Böhmermann je na tursku provokaciju reagirao „ne puno manje neinstinktivnom provokacijom“, smatra Überall.

Posjet perzijskog šaha Njemačkoj 1967.

Posjet perzijskog šaha Njemačkoj 1967.

Nije prvi put

Posljednji put da je neki inozemni državnik zahtijevao od njemačkih vlasti kazneni progon dogodio se 1967. Tijekom posjeta perzijskog šaha, studenti su pokazali plakate na kojima je pisalo "Persien ein KZ" („Perzija konc-logor“). Na koncu je savezna vlada uspješno „uvjerila“ šaha da odustane od svog zahtjeva, i to ne samo zbog toga što su istražitelji argumentirali kako se mora baviti i stanjem u Perziji. To je očito bio važan argument.

Vladin glasnogovornik Steffen Seibert u ponedjeljak je odbacio tvrdnje da je rješenje izbjegličke krize povezano s time kako će vlada odlučiti u slučaju Böhmermann. I dodaje: "Nema diskusije o temeljnim vrijednostima Ustava.“

Ali pritisak iz Ankare neće popustiti. Turska novinska agencija Anadolu citirala je Erdoganovog glasnogovornika Ibrahima Kalina u ponedjeljak: „Napadi puni uvreda i grubosti nemaju nikakve veze sa slobodom medija i mišljenje. Posvuda u svijetu je vrijeđanje kazneno djelo.“ Ankara će, dodaje on, sad „pozorno pratiti“ kako će savezna vlada u Berlinu tretirati ovaj slučaj.