1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kultura

„Slovo o Maku Dizdaru“

Njegove su stihove u školi učile tisuće školaraca, a izvodili su ih umjetnici poput Arsena Dedića, Indexa i Rade Šerbedžije. O književniku Maku Dizdaru u Mostaru je održan veliki znanstveni skup.

Mak Dizdar - Bekannte bosnischer Dichter

Mak Dizdar bosnischer Dichter

Međunarodni znanstveni skup o bosansko-hercegovačkom književniku Maku Didaru okupio je na Fakultetu humanističkih znanosti Sveučilišta Džemal Bijedić u Mostaru, više od 30 znanstvenika, poznavatelja i poštovatelja Makove pisane riječi.

Na skupu su sudjelovali znanstvenici iz Bosne i Hercegovine, Slovenije, Makedonije, Poljske i Hrvatske. O Makovom književnom dijelu govorili su lingvisti, prevoditelji, teoretičari i povijesničari književnosti, a svoj interes pronašli su i oni kojima je specijalnost medijalna kultura.

Mak (rođenim imenom Mehmedalija) Dizdar rođen je 17. listopada 1917. godine u hercegovačkom gradiću Stocu. Kao dječak odlazi na školovanje u Sarajevo, gdje živi do svoje smrti, 14. srpnja 1971. godine. S 19 godina objavljuje svoju prvu poetsku zbirku, “Vidovopoljska noć”, koju je u tiskari prepolovila državna cenzura. Njegova najpoznatija djela su "Kameni spavač", koja je vrhunac njegova stvaralaštva, te antologija srednjovjekovne bosanske pismenosti "stari bosanski tekstovi".

Plakat skupa o Maku Dizdaru

Plakat skupa o Maku Dizdaru

Mak Dizdar je, u godini svoje smrti, objavio poetsku zbirku “Modra rijeka”, s istoimenom pjesmom koja ga je istinski proslavila, a europska je kritika imenovala “europskom pjesmom”.

Makova veza s Manihejskim himnama i Biblijom

Prvog dana znanstvenog skupa govorilo se o književno teorijskom i književno-historijskom isčitavanju poezije Maka Dizdara.

"Mak Dizdar je poznat kao pjesnik koji je svoju inspiraciju nalazio u natpisima na stećcima, ne samo verbalnom nego i slikovnom natpisu koji stećak nudi. Međutim, to je bilo pomalo pogrešno čitanje; nije Mak isključivo vezan za stećak, u njegovoj poeziji ima više veza s Manihejskim himnama, s Biblijom, i to prije svega evanđeljem po Ivanu, koje počinje sa "u početku bijaše riječ i riječ bijaše od Boga...", kaže predsjednica Organizacijskog odbora znanstvenog skupa "Slovo o Maku" docentica Dijana Hadžizukić.

Dijana Hadžizukić

Dijana Hadžizukić

Za Maka je riječ toliko bitna, jer polazi od toga da je od nje stvoren svijet, a poznato je i ono Makovo slovo koje se piše velikim S, dakle, to je ono slovo koje šuti u nama, slovo koje govori, slovo koje će se jednom osloviti. Dakle tvorno, ono slovo koje ima transcendentalnu vrijednost, i u tom smislu je važan dakle i natpis stećka.

Intertekstualna veza tradicionalno se traži u vezi s Hereticima na ovim prostorima, i prepoznaje se njihov dualizam, u poeziji Maka Dizdara, čulo se na skupu.

Druga grupa izlagača je bila vezana za filozofske teme. Oni su uspjeli povezati Maka i staviti ga u kontekst perenijalne filozofije, i uočiti koliko je tih tradicijskih simbola, dakle onog Sunca kojeg znamo još iz starog Egipta pa dalje, prepoznati u njegovom književnom djelu, pa tako Maka uključiti u jedan širi mediteranski kontekst.

Pjesnik mediteranskog podneblja

Hadžizukić ističke kako Mak nije samo bosanski, bosanskohercegovački, bošnjački, hrvatski, već zapravo pjesnik koji pripada širem krugu, mediteranskog podneblja, uključujući i tradicionalne simbole koji su vezani za mediteran i antiku.

Nekoliko izlaganja znanstvenika bilo je vezano za interpretaciju pojedinačnih Makovih pjesama, tako da su pokazane veze Maka i Tina Ujevića, veze Maka i Edgara Allana Poea, zatim interpretacija pojedinačnih pjesama sa zanimljivim viđenjima. Tako je, primjerice Emilija Kovač iz Zagreba predstavila zanimljivu geomorfološku analizu pjesama Maka Dizdara pa je prepoznavala u formalnom, slikovnom izgledu njegove poezije križ i krug, pa onda u tom križnom i kružnom putu tražila smisao njegovih pjesama.

Sudionici konferencije u Mostaru

Sudionici konferencije u Mostaru

Drugi dan znanstvenog skupa bio je posvećen jeziku Maka Dizdara, preko leksičkog do sintaktičkog, pa sve do šire diskurzivne razine, gdje se govorilo o ekspresivnom Makovom jeziku. Tako je primjerice Alen Kalajdžija primijetio da ono što mi mislimo da su arhaizmi kod Maka Dizdara, nisu, ustvari, samo arhaizmi, nego on, zapravo, stvara neki novi oblik nepoznate književnosti koji nije imenovan. On zapravo pravi novu riječ koja ne poznaje, ali liči na staroslavenski jezik. Postoje i riječi koje je on izmislio. Ako nismo sigurni, pomislit ćemo, kazao je Kalajdžija, da se radi o starim, staroslavenskim, starocrkvenim riječima, koje to uvijek i nisu.

Nekoliko izlaganja imala su zajednički nazivnik "intermedijalna": Mak Dizdar u školi, teatarski potencijal Mak Dizdara, a posebno zanimljiva tema bila je Mak Dizdar na webu. Tako je docent Adi Fejzić istražio, koliko, kako i gdje se Mak pojavljuje na internetu. Tina Laco govorila je o teatarskom potencijalu "Kamenog spavača".

Znanstvenici, uglavnom mlađi, nastojali su ukazati na neka nova i drugačija književna viđenja Maka Dizdara, u skladu s novim književnim teorijama.

Znanstveni skup završen je posjetom stećcima na Radimlji kod Stoca, koja je izuzetno važna za poeziju Maka Dizdara. Znanstvenici su posjetili i Makovu hižu u Stocu, koju je obnovila i otvorila fondacija "Mak Dizdar", gdje se može naći mali muzej, spomen-soba Maka Dizdara.

Preporuka uredništva