Slovenski "Šišmiš" na električni pogon osvaja tržište

Isprva propeler stvara blago zavijajući zvuk. Kada se brzina poveća zvuk prelazi u ravnomjerni šum koji podsjeća na rad stropnog ventilatora. Ni traga praskajućem zvuku motora s klipovima, ni traga smradu ispušnih plinova. U roku od nekoliko sekundi letjelica vitkih krila je spremna za polijetanje.

„Kao da stojite pored perilice rublja“, kaže glavni inženjer tvrtke Pipistrel Tine Tomažič. Tvrtka, koja se punim nazivom zove „poduzeće za letjelice na alternativni pogon“, nudi dva modela zrakoplova tipa Alpha Elektro: na konvencionalni pogon s 80 KS te, mnogo zanimljiviji, električni s pet konjskih snaga više. Pokazujući glavnu proizvodnu halu s desetak bijelih trupova malih zrakoplova, Tomažič, više za sebe kaže: “Uspjeh leži u učinkovitosti ovih motora jer oni troše vrlo malo energije.”

Perolaka kategorija

Tvrtka znakovitog naziva Pipistrel (latinski naziv pipistrellus znači šišmiš) je od svog osnutka krajem osamdesetih proizvela preko 1.000 zrakoplova. U usporedbi s većim proizvođačima, uglavnom smještenim u SAD-u, se ne radi o nekoj velikoj brojci. No Slovenci su načinili prodor u sektor ekstremno lakih i vrlo učinkovitih letjelica. “Kad smo započeli, konkurencija je na nas gledala kao na luđake jer smo svu pozornost usmjerili na uštedu energije”, kaže osnivač i direktor tvrtke Ivo Boscarol. Najveći problem kod električnog zrakoplova je i onaj s kojim se suočavaju i konstruktori električnih automobila – akumulatori. Oni su mnogo teži nego klasični spremnik s gorivom što je u zraku još veći problem nego na zemlji. To već unaprijed znači da Alpha Electro mora biti lagani zrakoplov. I to s ograničenim radijusom kretanja. “Alpha je dobra u jednome a to je pogodnost za vježbanje polijetanja i slijetanja”, objašnjava Tomažič. Šef odjela za razvoj i istraživanje Andrej Horvat ukazuje na to da kod ovakve letjelice tvrtka mora mnogo vremena i sredstava uložiti u istraživanje. 10 posto uposlenih u Pipistrelu radi upravo u ovom sektoru.

Jednostavna provjera

To se isplatilo jer ova mala slovenska tvrtka je dobitnica mnogih međunarodnih nagrada među kojima i NASA General Aviation Technology Challenge dvije godine zaredom. “Mi smo dosad razvili četiri generacije akumulatora i pritom posebnu pozornost posvećujemo sigurnosti”, kaže Tomažič. Ovi litijsko-ionski akumulatori se daju napuniti za 45 minuta, točno onoliko koliko u pravilu traje pauza između dva školska leta. Akumulator se da i izmijeniti za 5 minuta. I dok se priprema za pokusni let Tomažič hvali jednostavnost svog zrakoplova. “Treba samo provjeriti karoseriju sve ostale informacije se nalaze na ekranu u kokpitu”, kaže pilot-inženjer. Velika ušteda na vremenu ako se uspoređuje sa zrakoplovom na klasični pogon gdje se mora dodatno provjeravati niz vrijednosti poput pritiska ulja, ručnog mjerenja razine i kvalitete goriva itd. Ovdje je najvažnije da je propeler pokretan.

Od soka do zrakoplova na alternativni pogon

Na oko 600 metara iznad jugozapadne Slovenije Alpha Elektro se penje brzinom od 500 metara u minuti. Zrakoplov se sada spušta i Tomažič ponosno pokazuje još jedan “trik” kojim raspolaže njegova, na slobodnom tržištu stotinjak tisuća dolara vrijedna, letjelica. “Vidite po instrumentima da kapacitet akumulatora sada raste. Kod svakog spuštanja se akumulator puni”, kaže Tomažič sa širokim osmjehom na licu. Zrakoplov koji se odjednom pretvara u vjetroelektranu je još jedan adut entuzijasta iz Ajdovščine koja je žiteljima bivše Jugoslavija više bila poznata po popularnom voćnom soku nego po zrakoplovima.