1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

TEME

Slovenska blokada Hrvatske – loš primjer za budućnost regije?

Samo nekoliko dana nakon uspješnog sastanka na vrhu Europske unije gdje je donesena odluka da Lisabonski sporazum stupa na snagu kada i Hrvatska postane članica EU-a, Slovenija je blokirala 11 hrvatskih poglavlja.

Simbol proširenja Europske unije

Koliko posla i čekanja je još pred Hrvatskom do članstva u EU?

Hrvatska je na prošlotjednom sastanku na vrhu dobila najlješi poklon za Božić i Novu godinu kada su šefovi država i vlada odlučili da se Pristupnom sporazumu Hrvatske priključi i irski protokol u kojem se jamče ustupci koje je Irska tražila da bi pozvala svoje građane ponovno na refrerendum o Lisabonskom sporazumu ujesen 2009. godine. Zašto je irski protokol toliko važan za Hrvatsku?

Grafiti na zidu u Dublinu na kojem stoji Ne Lisabonskom sporazumu

Hrvatske i nade EU-a su da na idućem referendumu Irci neće reći ne Lisabonskom sporazumu

Prvo, zato što je Hrvatska nakon što je od Komisije prije nekoliko tjedana dobila indikativan vremenski plan za zavšetak tehničkog dijela pregovora – do kraja 2009. godine – sada ulazi i u paket rješavanja prihvaćanja Lisabonskog sporazuma. Naime Irci su dobili ustupke da mogu zadržati svoje obiteljsko zakonodavstvo, politiku oporezivanja i vojnu neutračnost, a zadržat će i svojeg povjerenika u Europskoj komisiji. Ta obećanja bit će zapisana u Protoklu kojeg moraju prihvatiti sve članice, a da se Sporazum iz Lisabona kojeg je prihvatilo već 25 zemalja članica ne bi ponovno morao poslati na usvajanje, Protokol će se priključiti samo idućem Sporazumu, a to je Pristupni sporazum s Hrvatskom kojeg moraju prihvatiti sve članice, a to će biti 2010. ili najkasnije 2011. godine.

Drugo, ukoliko Irci ujesen 2009. prihvate na novom referendumu Lisabonski sporazum, Hrvatska, htjela to ili ne htjela Slovenija, se bliži Europskoj uniji, a isto tako i rješenje institucionalnih pitanja i prije nego što Hrvatska postane članicom.

I treće, zbog ove odluke Europske unije, Slovenija neće biti u stanju otežavati i previše odugovlačiti pregovore s Hrvatskom, jer bi time ugrozila ili odgodila stupanje na snagu Lisabonskog sporazuma, što je neprihvatljivo za sve u Uniji. Hladan tuš na summitu EU-a za Sloveniju

Granični prijelaz Nova Gorica

Prijepor oko granice između Slovenije i Hrvatske ne nailazi na razumijevanje u Bruxellesu

To je zapravo pravi hladan tuš slovenskoj strani koju Europska unija sve manje razumije u prijeporu oko otvorenih graničnih pitanja s Hrvatskom. Hladan tuš dobila je i slovenska javnost prvog dana sastanka na vrhu kada slovenski mediji nisu dobili nikakvu izjavu svojeg premijera Pahora, ali su imali jasan stav hrvatskog premijera Sanadera koji je sudjelovao na sastanku čelnica Europske pučke stranke (EPP) koji se tradicionalno održava u Bruxellesu uoći početka sastanka na vrhu Europske unije. Sanader je medijima u Bruxellesu, među kojima su bilii brojni slovenski, izjavio kako je «Hrvatska spremna dati izjavu i prihvatiti francuski prijedlog, koji je već na stolu i mi smo ga prihvatili, ali izgleda da Slovenija nije". Hrvatski premijer je naglasio kako «niti jedan dokument neće prejudicirati granicu između Hrvatske i Slovenije». Prijeti li pogoršanje hrvatsko-slovenskih odnosa?

Ta rečenica se dakle vrtila na slovenskim medijima, a slovenski političari su prvoga dana šutjeli. Također i odnos među hrvatskim i slovenskim novinarima, dopisnicima u Bruxellesu, pati zbog najnovijih napetosti. Do sada smo uvijek sjedili na summitu uglavnom zajedno, uredno izmjenjivali informacije, izjave, ali ovoga puta je bilo drukčije.

Bilateralna pitanja ne smiju utjecati na pristupne pregovore - samo teorija?

Zastave zemalja članica Europske unije

Europska komisija i 26 zemalja članica smatraju da Hrvatska ne prejudicira granicu u svojim pregovaračkim stajalištima

U Europskoj komisiji i ostalih 26 zemalja članica uporno naglašavaju kako bilateralna pitanja ne smiju utjecati na pristupne pregovore, ali na kraju svaka članica ima pravo blokirati pregovore, pa to Slovenija čini i tako će ostati do kraja ove godine, što znači da u petak, 19. prosinca Hrvatska na Međuvladinoj konferenciji o pristupanju nije otvorila 10 i privremeno zatvoriti pet poglavlja, već je samo jedno otvorila i tri zatvorila. Hrvatska može sve nadoknaditi za vrijeme češkog Predsjedništva

Češki premijer Mirek Topolanek

Nakon Sarkozyja i francuskog Predsjedništva Hrvatska sada gaji nade u češkog premijera Topolaneka

Za Hrvatsku to nije alarmantno, jer može nastaviti sa svojim pripremama za daljnja poglavlja i za vrijeme češkog Predsjedništva na idućoj Međuvladinoj konferenciji o pristupanju otvoriti sva preostala poglavlja i zatvoriti što veći broj istih.

Hrvatska nažalost osim poklona Europske unije dobila je «šibu» od Slovenije – ili blokadu u čak 11 poglavlja. Međutim, slovenska blokada mogla bi potrajati sve do irskog referenduma o Lisabonskom sporazumu koji će se održati ujesen 2009. godine. Slovenska blokada Hrvatske – loš primjer ostalima za budućnost?

Jedno je pak sigurno, nastavak slovenske blokade u hrvatskim pristupnim pregovorima naštetit će svima - i Hrvatskoj i Europskoj uniji i prije svega Sloveniji i njezinom ionako poljuljanom ugledu u EU. Ovakav presedan u europskoj praksi daje i znak da se blokada može isplatiti, te da ubuduće bi s blokadom mogao nastaviti Cipar i Grčka prema Turskoj, Grčka prema Makedoniji ili jednoga dana Hrvatska oko ulaska Srbije ili Bosne i Hercegovine. Ili kako je za Sloveniju ovih dana rekao jedan europski diplomat «Mala zemlja za velike blokade» – pitanje je samo s kakvim posljedicama i kako za koga.

Preporuka uredništva