1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Slovenija se vraća u (grubu) stvarnost

Slovenija je dugo slovila kao uzorni učenik među novim članicama EU-a. Danas je u krizi i uskoro bi mogla biti primorana zatražiti sredstva iz Europskog fonda za pomoć. Njezini problemi uglavnom su "domaće proizvodnje“.

Source News Feed: EMEA Picture Service ,Germany Picture Service Protesters shout slogans during a protest against government austerity policies in Ljubljana, November 17, 2012. Thousands of Slovenians rallied on Saturday to protest against government austerity policies denounced by trade unionists as a neo-liberal virus that is spreading across Europe. REUTERS/Srdjan Zivulovic (SLOVENIA - Tags: POLITICS BUSINESS CIVIL UNREST)

Slovenien EU Protest

Sloveniji prijeti "bauk" Europskog fonda za pomoć. Konzervativni premijer Janez Janša upozorava na opasnost od "nacionalnog bankrota“ u slučaju da njegove socijalne reforme i mjere štednje ne budu provedene u djelo. Istovremeno, ministar financija Janez Šušteršič zalaže se za reformu bankarskog sektora kako bi se izbjegao zahtjev za spašavanjem. A guverner Narodne banke Slovenije Marko Kranjec nada se da će Slovenija uspjeti izbjeći zahtjev za pomoć, usprkos činjenici da je tempo kojim se reforme provode prespor.

A sve je dobro počelo...

Kada se Slovenija 2004. godine pridružila Europskoj uniji sve je izgledao dobro. U to vrijeme važila je za model – državu na "sunčanoj strani Alpa“. Smatralo se da je dobro pripremljena za članstvo u klubu razvijenih zemalja, sa zdravom ekonomijom. Nitko nije bio iznenađen kada je Slovenija 2007. godine uvela euro.

Lijepo lice nove članice EU-a - Maribor je bio europski glavni grad u 2012.

Lijepo lice nove članice EU-a - Maribor je bio europski glavni grad u 2012.

Sada je jasno da je to bila varka. Slovenija je doista bila najrazvijenija republika bivše Jugoslavije i nakon ulaska u EU je doživjela dodatni ekonomski rast. Ali osnova za to je bio "jeftini novac“ koji je ta članica EU-a bez problema mogla dobiti na međunarodnom tržištu, kaže Hermine Vidović s Instituta za međunarodne ekonomske studije u Beču.

"Slovenci su nakon pristupanja Europskoj uniji živjeli od kredita. Nakupili su ogromne dugove u inozemstvu kako bi financirali građevinski bum u zemlji, koji je s dolaskom krize naglo zaustavljen. Jeftini krediti su, istovremeno, raspirili fantaziju među menadžerima. Na taj način su kupovane firme, nastale su vrlo rizične akvizicije, a dio tih firmi nije ostvario ono što se do njih očekivalo. I one su sada duboko u dugovima“, kaže Vidović.

Poražavajuće posljedice

Drugi problem u Sloveniji predstavlja uska povezanost političkih i ekonomskih struktura u zemlji. Za razliku od većine drugih bivših socijalističkih zemalja u Europi, u Sloveniji se nakon raspada Jugoslavije nije dogodila ekstenzivna privatizacija privrede. Zbog toga što su željeli biti "gospodari u svojoj kući“, Slovenci su otežavali ulazak stranog kapitala gdje god je to bilo moguće. Tako su izostale strane investicije.

...i ružno naličje - prosvjedi nezadovoljnih Slovenaca

...i ružno naličje - prosvjedi nezadovoljnih Slovenaca

Posljedice takve politike su poražavajuće. Državni dug je za četiri godine udvostručen i sada iznosi 50 posto društvenog proizvoda. Istovremeno, slovenska ekonomija sve više klizi u recesiju. Nezaposlenost je u stalnom porastu i trenutno iznosi 8,6 posto. Iako je to još uvijek niže od prosjeka u Europskoj uniji, gdje je stopa nezaposlenosti iznad deset posto, taj postotak je za Sloveniju vrlo visok - nezaposlenost je od početka krize udvostručena.

Kriza se nastavlja

Ozbiljne su posljedice i na društvenoj razini. "Slovenci su izgubili samopouzdanje", kaže Denis Romac, novinar i politički analitičar iz Zagreba. Zemljom se širi depresivno raspoloženje "jer su Slovenci godinama bili uvjereni da su najbolji i najuspješniji te da svi drugi slijede njihov model. Sada počinju polako spoznavati da su u nečemu ipak pogriješili", objašnjava Romac. Jedna od posljedica toga je i sve veća želja da se napusti zemlja. "Svakog mjeseca se iseljavaju stotine ljudi, najviše u Kanadu i Australiju. Ukupno zbrojeno za čitavu godinu to je puno. To je za Sloveniju ozbiljan problem", naglašava Romac.

Brzog rješenja krize u Sloveniji nema. Svi ekonomski pokazatelji ukazuju čak na pogoršanje situacije u idućoj godini. A uz to je još i neizvjesno hoće li vladine mjere štednje uopće biti uspješne, kako bi se kriza prevladala bez prizivanja u pomoć financijskog kišobrana Europske unije.