1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Gospodarstvo

Slovenija postaje zemlja euro-zone

Hrvatski susjed Slovenija, kao prva takozvana tranzicijska zemlja i prva od novih deset članica Unije, od početka sljedeće godine potpuno će završiti svoju integraciju u Europsku uniju: oprašta se od svog tolara i uvodi euro.

S eurom će turistima biti lakše - ali nije sve ni u turizmu

S eurom će turistima biti lakše - ali nije sve ni u turizmu

U utorak, 11. srpnja, ministri financija Europske unije dali su i posljednju, gotovo formalnu suglasnost. "Možemo se svi radovati, jer to je rezultat napora čitavog našeg društva. To nije uspjeh samo određene gospodarske politike, nego i socijalnog ugovora", riječi su slovenskog ministra financija, Andrej Bauka. Slovenija je doduše, po svom industrijskom razvoju, i za vrijeme socijalizma bila na samom čelu. Ali ipak je i ona, kao i sve ostale zemlje, imala golem problem skupe i neučinkovite birokracije, nepreglednih javnih troškova, probleme zdravstvenog i mirovinskog osiguranja i tako dalje i tako dalje. Zato smo gospodina Mitju Mavka, savjetnika za međunarodne poslove u slovenskom Ministarstvu financija upitali, ima li nekakva čarobna formula za ispunjavanje Maastriških uvjeta za zonu eura? "Čarobne formule nema, ali mi smo počeli s poslom i prije nego što smo ušli u EU. Centralna banka i Vlada zajedno su pripremili plan za brzi prijem eura, a to se u jednoj rečenici svodi na restriktivnost. Restriktivnost fiskalne politike, dakle smanjivanje deficita, restriktivnost politike plaća, što znači da smo morali postići ugovor sa socijalnim partnerima. Veoma je važno da plaće ne rastu brže nego produktivnost. Na kraju je najvažnije bilo sukobiti se s inflacijom. Inflacija u Sloveniji je devedesetih i početkom dvije tisućitih bila između 5 i 7%. Smanjivanje inflacije je bio najteži zadatak koji smo ispunili tek na kraju."

Što je gore - inflacija ili državni dug?

Usporedbe radi, Hrvatska nema inflaciju nego - neki će reći - čak i prečvrstu kunu. Zato pak u Hrvatskoj buja javni dug. Što je gore - javni dug ili inflacija? "To zavisi od zemlje do zemlje. Hrvatska nema problema s inflacijom, a državni dug je, kao u svim zemljama, posljedica bivših državnih deficita. To znači da prvo treba smanjivati deficit države i proračuna, najbolje formiranjem primarnog suficita i onda se s njim može smanjivati državni dug. Slovenija je uvijek imala tradiciju restriktivne politike proračuna, što znači da smo u devedesetima ponekih godina imali i suficit. U ovom desetljeću naš deficit polagano pada. 2002. smo bili još iznad 3% BDP-a novog zaduživanja, što je kriterij Maastrichta da bi 2005. on bio 1,8%. To je pak posljedica restrikcija u različitim programima državne potrošnje", napominje Mavko.
Europska središnja banka stalno upozorava na oprez nove zemlje Unije, da nipošto ne žure s uvođenjem eura, jer je to odricanje od prava suverene države da upravlja vlastitim financijama. To je velik i praktično nepovratan potez, koji ni u kom slučaju ne odgovara državama koje nemaju potencijala za suočavanje s konkurencijom iz cijele Europske unije. Je li Slovenija, bez obzira na njene značajne industrijske potencijale, žurila biti prva ili je dobro promislila prije toga?
"Ja ipak mislim kako je Slovenija pažljivo promislila prije tog koraka. Kao prvo, znamo da sve zemlje koje su pristupile u Uniju 2004. moraju jednog dana uvesti euro. Mi nemamo opciju, koju imaju još samo Danska i Velika Britanija, koje se nisu na to obavezale. To znači da će sve te zemlje, prije ili kasnije, uvesti euro. Ali je na svakoj državi da sama procjeni, kada su najpovoljniji uvjeti da bi to učinila. Mi smo izradili jednu vrlo ozbiljnu analizu već 2003., a zaključak je bio da Slovenija ima takozvani "optimal currency area" s područjem eura, što znači da imamo golemu razmjenu sa zemljama koje su već preuzele euro i što je značilo da je i za naše izvoznike i za naše uvoznike bilo korisno da uvedemo euro" ističe dužnosnik slovenskog Ministarstva financija.

Euro osobito koristi izvoznicima

Ali tu treba naglasiti činjenicu kako uvođenje eura ne koristi samo dokonim turistima, nego prije svega nacionalnim izvoznicima kakvih Slovenija ima čitav niz. Mitja Mavko savjetovanik za međunarodne poslove Ministarstva financija Slovenije: "Da, svakako. Bilo je bojazni da će ulaskom u europski 'exchange rate mechanism II' (ERM II), zbog nestanka deprecijacije, oslabiti položaj izvoznika. Ali vidjeli smo kako su se poduzeća vrlo brzo pripremila, a zbog manjeg rizika mijenjačkog tečaja to je dodatni impuls za slovenska poduzeća koja izvoze u EU."
Uspjeh Slovenije u smanjivanju državnoga duga i obuzdavanju inflacije utoliko je veći što Slovenija još nije ni provela privatizaciju čitavog niza državnih poduzeća - i u bankovnom sektoru i u ostalim područjima, gdje može računati sa solidnim prihodima. Ali se novac iz toga u Sloveniji može upotrijebiti samo za jedno: "Postoji jasna odredba Zakona o javnim financijama, koja kaže kako se novcem od privatizacije može samo smanjivati državni dug", ističe Mitja Mavko iz slovenskog Ministarstva financija.