1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

TEME

"Slovenija ne uživa u blokadi Hrvatske"

Spremni smo prihvatiti prijedlog Marttija Ahtisaarija za rješenje graničnog spora s Hrvatskom, ako se međusobno dogovorimo o njegovom posredništvu, ističe u ekskluzivnom intervjuu šef slovenske diplomacije Samuel Žbogar.

Slovenski ministar vanjskih poslova Samuel Žbogar

Slovenski ministar vanjskih poslova Samuel Žbogar

DW-WORLD: Gospodine ministre, Slovenija se – nema dvojbe – emancipirala kao članica Europske unije. No, što je s njezinom ulogom i značenjem u regiji? Kako Slovenija vidi sebe i svoj doprinos u procesu europske integracije zemalja zapadnog Balkana?

Zastave Europske unije i Slovenije se međusobno pretapaju (fotomontaža)

Slovenija i kao članica EU-a ostaje privržena regiji

Samuel Žbogar: Slovenija dvojako gleda na svoju ulogu. S jedne strane mi smo unutar Europske unije promicatelji interesa regije tako što zagovaramo daljnje proširenje EU-a na zemlje zapadnog Balkana, što predlažemo da ta tema ostane na dnevnom redu, što otvaramo nova pitanja, što podržavamo i ustrajemo na tome da EU odašilje pozitivne signale u regiju... S druge strane bismo htjeli dati ili već pružamo tehničku pomoć državama regije tako što im prenosimo naša iskustva iz procesa učlanjenja u EU i savjetujemo njihove pregovaračke timove na tom putu. Utemeljili smo i Centar za europske perspektive upravo radi toga da bi nudio stručnu potporu, da bi organizirao okrugle stolove, da bi prenosio iskustva... Osim toga, i unutar EU-a sudjelujemo u programima namijenjenima podršci pri ustroju i oblikovanju institucija tako da zapravo većina naše razvojne pomoći odlazi u države jugoistočne Europe. To je ta dvostruka uloga: s jedne strane pružamo bilateralnu pomoć, a s druge strane smo glasnogovornik regije unutar Europske unije.

Kako se u tu sliku uklapa aktualna slovenska blokada pristupnih pregovora između Hrvatske i Europske unije?

Hrvatski zemljovid okružen žutim zvjezdicama Europske unije (fotomontaža)

Učlanjenje Hrvatske u EU je i u slovenskom interesu

Hrvatska već nekoliko godina pregovara s EU-om. Mi smo Hrvatsku i dosad podupirali na tom putu, a to ćemo činiti i ubuduće. Mi, štoviše, mislimo da je članstvo Hrvatske u Europskoj uniji prvenstveno u našem interesu. No, prošle se godine dogodilo da su u pregovaračkom procesu predstavljeni dokumenti koji su sadržavali te nesretne zemljovide. Mi smo na to morali reagirati, jer je odjednom naše neriješeno bilateralno granično pitanje postalo predmetom pregovaračkog postupka. Istodobno sve do prosinca 2008. nismo uspjeli usuglasiti izjave koje bi zadovoljile kako nas tako i hrvatsku stranu. Hrvatska strana nije bila spremna odstraniti te zemljovide, a mislim da je to i fizički bilo nemoguće jer zahtijeva dugotrajne procedure, tako da smo krajem godine dospjeli u ovakvu situaciju.

Slovenija očekuje sporazum o granici do kraja godine

Hoćete li i pod kojim uvjetima prihvatiti prijedlog povjerenika za proširenje EU-a Ollija Rehna da skupina međunarodnih stručnjaka na čelu s bivšim finskim predsjednikom i dobitnikom Nobelove nagrade za mir Marttijem Ahtisaarijem posreduje u nalaženju izlaza iz nastale situacije?

Bivši finski predsjednik i dobitnik Nobelove nagrade za mir Martti Ahtisaari ispred zastave Europske unije

Martti Ahtisaari bi trebao riješiti pitanje razgraničenja

Dok smo i sami tražili način za nastavak puta, stigao je prijedlog Europske komisije da rješenje pokušamo naći uz posredništvo Marttija Ahtisaarija. Ta je ideja kod nas naišla na pozitivan odjek prije svega zbog toga što bismo zajedno s Hrvatskom tražili put izlaska iz krize. Ona je zaustavljena u pregovaračkom procesu, a ni mi ne uživamo u blokadi njezina puta. O nekim uvjetima posredništva se još moramo dogovoriti, na primjer o krajnjem cilju, obvezatnosti prihvaćanja konačnog prijedloga i sličnom. Ti su razgovori u tijeku i nadamo se da ćemo doći do rješenja.

O tome ste već potajno razgovarali i sa svojim hrvatskim kolegom Gordanom Jandrokovićem i povjerenikom Ollijem Rehnom u Bruxellesu. Kako zamišljate taj dogovor? Što bi on morao sadržavati da bi bio prihvatljiv za obje strane?

Hrvatski ministar vanjskih poslova Gordan Jandroković i njegov slovenski kolega Samuel Žbogar u Bruxellesu odgovaraju na pitanja novinara

Gordan Jandroković i Samuel Žbogar: Što su dogovorili?

O pojedinostima ne bih govorio, ali očekujemo da će rezultat posredništva biti prijedlog za rješavanje pitanja razgraničenja. Mi pritom vidimo dva procesa koji se odvijaju usporedno. Prvi je proces hrvatskih pristupnih pregovora koji bi nakon međusobnog dogovora o posredništvu mogao biti nastavljen. Drugi je proces međunarodnog posredništva koji bi tekao paralelno, a pokušao bi naći rješenje graničnog problema. Očekujemo da bi oba procesa bila okončana do kraja ove godine kada bismo imali i prijedlog rješenja graničnog spora i ugovor o pristupu Hrvatske Europskoj uniji.

Sporost međunarodnih sudova – problem za Ljubljanu

Zašto se Slovenija toliko boji izlaska pred mjerodavne nezavisne međunarodne instance kako bi raščistila pitanje razgraničenja s Hrvatskom?

Zemljopisna karta Republike Slovenije

U Sloveniji još nije isključena mogućnost referenduma

Nismo rekli da bi takav način rješavanja problema bio nedopustiv. No, ne vidimo da je to u ovom trenutku realna mogućnost. Zašto? Premijeri dviju zemalja su svojedobno bili pregovarali o tome da bi zajedno izašli pred neki od međunarodnih sudova. Slovenija je utvrdila uvjete pod kojima bi bila spremna obratiti se za pomoć trećoj, nezavisnoj instanci. Pravnici su dobili zadatak da sastave odgovarajuće modalitete, ali u tome nisu uspjeli. Nama sve to izgleda kao prilično dugotrajan proces koji neće biti zaključen do konca tekuće godine. Nakon svih događaja u svezi s ratifikacijom sporazuma o učlanjenju Hrvatske u NATO je utoliko važnije da još do kraja ove godine bude riješeno i granično pitanje i potpisan pristupni sporazum između Hrvatske i EU-a. Na odluke suda se nerijetko čeka i po nekoliko godina pa mislimo da to vremenski ne bi išlo i zato nam takav pristup ne odgovara.

Još postoji mogućnost da građani Slovenije na referendumu zaustave učlanjenje Hrvatske u NATO – mimo volje svih ostalih članica tog saveza. Kakvu sliku Slovenija time ostavlja u svijetu? Ne baš najpouzdanije partnerice?

Pogled na Piranski zaljev

Preko Piranskog zaljeva do međunarodnih voda?

Mi se kao saveznica NATO-a dokazujemo sudjelovanjem u raznim operacijama – od Kosova do Afganistana – i mislim da smo se pritom potvrdili kao pouzdana članica. Mislim da smo i sudjelovanjem razmjerno velikog broja naših vojnika u međunarodnim mirovnim misijama pokazali da smo čvrsta saveznica NATO-a. Referendum je, pak, zakonsko pravo i mogućnost demokratskog odlučivanja u Sloveniji koju valja poštivati. Vlada smatra da referendumsko odlučivanje u ovom slučaju nije nužno, da je parlament u kojemu je 80 posto zastupnika glasovalo za ratifikaciju dovoljno jamstvo zaštite slovenskih interesa. Stoga se slovenska vlada nada da do referenduma neće doći, da će podnositelji zahtjeva odustati od plebiscita, ali ne možemo isključiti mogućnost održavanja referenduma niti je možemo spriječiti.

Hrvatska i Slovenija će moći i morati živjeti s kompromisom

Što ako do njega ipak dođe?

Ne bih htio govoriti o tome što će biti, ako bude bilo, ali ako bude prikupljen dovoljan broj potpisa pod zahtjev za raspisivanjem referenduma, vlada će učiniti sve što je u njezinoj moći kako bi narod glasovao za stupanje Hrvatske u punopravno članstvo NATO-a.

Kako će se, prema Vašem mišljenju, na kraju ipak odmrsiti ovaj čvor koji steže i Hrvatsku, i Sloveniju, i Europsku uniju?

To će nam reći Martti Ahtisaari. Ne bih se želio upuštati u zaključne prijedloge, jer ako bih to učinio, oni automatski ne bi bili prihvatljivi za hrvatsku stranu. Zato ćemo pričekati Ahtisaarija, uzdajući se u njegovu nobelovačku mudrost, i njegov konačni prijedlog rješenja koje neće u potpunosti zadovoljiti obje strane, ali s kojim će i Hrvatska i Slovenija moći i morati živjeti.

Znači li to da će Slovenija svakako usvojiti preporuku Marttija Ahtisaarija?

Mi smo spremni prihvatiti Ahtisaarijevu preporuku, ukoliko dođe do svekolikog dogovora o njegovom posredništvu.

Gospodine ministre, hvala na razgovoru.

Samuel Žbogar je od konca 2008. ministar vanjskih poslova Republike Slovenije. Rođen je 1962. godine. Diplomirani je politolog i stručnjak za međunarodne odnose. Do imenovanja za šefa diplomacije bio je direktor Instituta za strateške studije u Ljubljani. Iza sebe, još iz vremena bivše Jugoslavije, ima bogatu diplomatsku karijeru s postajama u Kini i pri Ujedinjenim narodima. Kao veleposlanik Sloveniju je zastupao u Sjedinjenim Američkim Državama te obnašao niz drugih vanjskopolitičkih dužnosti. Član je stranke Socijalnih demokrata.

Preporuka uredništva

Audios and videos on the topic