Slovenija mora štedjeti - ma kako se zvao premijer

Uoči prijevremenih parlamentarnih izbora u Sloveniji ove nedjelje (4.12.) je Ljubljana već morala nuditi više od 7% kamata za svoje desetogodišnje državne obveznice, a da bi ih prodala na svjetskom tržištu. Već je to razina na kojoj su neke druge zemlje eura morale zatražiti pomoć, ali Slovenija još uvijek vjeruje kako će se sama uspjeti izvući iz nevolja.

Blagajna sve praznija

Jer i mnoge druge zemlje Europe bi rado imale ukupni državni dug kakav ima Slovenije - 45,5% BDP-a, ali on raste zabrinjavajućom brzinom. On se praktično udvostručio otkako je i Slovenija prihvatila euro, a prošla koalicijska vlada Boruta Pahora se zapravo i raspala jer nije prihvaćen vladin plan drastičnih mjera štednje.

Drugog izbora zapravo nema: Slovenija uvelike ovisi o svom izvozu, ali je on 2009. pao za čitavih 8,1%. Ta zemlja se nalazi i opasno blizu recesiji jer se i u trećem kvartalu ove godine gospodarstvo smanjilo, sada za 0,2%. Nezaposlenost u Sloveniji je u rujnu dosegla 11,5% i malo je vjerojatno da će ta zemlja uspjeti postići cilj gospodarskog rasta slijedeće godine od 1,3%.

Premijer iz "zlatnih vremena" Slovenije

I izborni favorit ovih izbora, Janez Janša je svjestan da se postojeće stanje gospodarski ne može ni usporediti s razdobljem kada je, od 2004. do 2008. bio premijer, kad je nezaposlenost bila čak i manja od 7%, a državna blagajna puna. Njegova Demokratska stranka je najavila kako će već u prvih 100 dana "presjeći spiralu pesimizma, nedostatka ambicija i izvlačenja kapitala iz zemlje".

Od Slovenije to očekuju i financijski stručnjaci drugih zemalja eura koji ne žele da se otvori još jedno krizno žarište u Europi. Ali Corinne Deloy iz Centra za međunarodne studije i istraživanja (CERI) iz Pariza upozorava da Janša, ako i osvoji dovoljno glasova i formira donekle stabilnu koaliciju, "mora djelovati vrlo brzo" jer da će i njegovo "razdoblje poštede biti veoma kratko."

Autor: A. Šubić (AFP)

Odg. ur.: N. Kreizer