1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Slovenci odlučuju na referendumu 6. lipnja

Slovenski parlament kasno sinoć raspisao je referendum o Arbitražnom sporazumu s Hrvatskom za 6. lipnja. Iako ankete pokazuju kako sporazum Kosor-Pahor podržava većina slovenskih građana, ta se potpora topi.

Zastave EU i Hrvatske

Referendum je praktično posljednja prepreka okončavanju pregovora i ulasku Hrvatske u EU

Zastupnici Državnog zbora sa 78 glasova za i niti jednim protiv donijeli su odluku da 6. lipnja slovenski građani izađu na naknadni zakonodavni referendum o arbitražnom sporazumu za rješenje graničnog spora između Hrvatske i Slovenije. Rezultat referenduma za Vladu će biti obvezujući, što znači da u slučaju odbijanja Vlada u idućih godinu dana neće moći pred Parlament staviti neki novi prijedlog za međugranično sporenje.

Janez Janša

Janez Janša

Sama parlamentarna rasprava pokazala je kako će se voditi žestoka jednomjesečna referendumska kampanja. Dok je vladajuća koalicija tvrdila kako bi odbijanje Arbitražnog sporazuma bila katastrofalna greška jer je riječ o dobrom rješenju za dugogodišnji granični prijepor, čime se štite i vitalni interesi Slovenije, za opoziciju je Sporazum tek put ka gubljenju slovenskog teritorijalnog kontakta s međunarodnim morem. Uz to, šef opozicije Janez Janša smatra kako ni sam Pahor ne vjeruje u uspjeh arbitraže, te da mu je stalo do mira, jer su pred vratima godišnji odmori na Jadranskoj obali, zbog čega su neki zabrinuti za vikendice u Hrvatskoj.

Janša je pozvao Pahora da podnese ostavku u slučaju propasti referenduma, a sve je više onih koji tvrde kako bi se izjašnjavanje o sporazumu Kosor-Pahor moglo pretvoriti u referendum o Pahorovoj vladi.

Muke po referendumu

Premijer Borut Pahor i vladajuća koalicija morat će se, dakle, svim silama uprijeti da referendum prođe. I to iz nekoliko razloga. Potpora Pahoru, napose zbog reformskih zahvata opasno je poljuljana, a opozicija će nastojati izjašnjavanje o načinu rješenja graničnog spora iskoristiti kao mjerenje potpore građana Vladi, premijeru i njegovim reformama. Zbog toga bi propast referenduma mogao biti uvod u pad Pahorove vlade. S druge strane, Europska unija otoplila je odnose sa Slovenijom nakon potpisivanja Sporazuma i ne smatra je kočničarom svoje politike proširenja, pa sigurno ne bi blagonaklono gledala na novo zaoštravanje u odnosima s Hrvatskom.

Jadranka Kosor i Borut Pahor

Jadranka Kosor i Borut Pahor

No, bez obzira na te političke razloge čini se da potpora Kosor-Pahorovom sporazumu kopni. Jer, kako pokazuje anketa dnevnog lista Delo, provedena prošlog tjedna na 300 ispitanika, za sporazum je 46 posto građana, dok mu se njih 38 posto protivi. U siječnju je postotak Slovenaca koji su podržavali arbitražu bio čak 64, a u ožujku 50 posto, nasuprot 28, odnosno 30 posto onih koji su bili protiv Arbitražnog suda. Iz tog razloga pojedini analitičari smatraju da je Pahor pogriješio što je pristao na zahtjev opozicije i raspisao referendum, jer su birači desnice discipliniraniji od birača lijevog bloka. A i protivnici referenduma bit će motiviraniji za odbacivanje Sporazuma.

U Sloveniji, inače, i dalje žale za sporazumom Račan-Drnovšek, kojim bi Slovenija preko tzv. dimnjaka dobila spoj svog teritorijalnog s međunarodnim morem. Premijer Pahor u Državnom je zboru podsjetio kako Hrvatska ne bi ni sjela za pregovarački stol da joj Slovenija nije blokirala pregovore s Unijom. A neki, kao zastupnik Pučke stranke Franc Pukšič, pozivao je da se „protjera okupatora sa zauzetih područja“ i tek potom s Hrvatskom sjedne za zeleni stol.

Autorica: Gordana Simonović, Zagreb

Odg. ur.: S. Matić

Preporuka uredništva