1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Slovenci biraju predsjednika

Nakon burnog tjedna s prosvjedima u dva najveća grada, slovenski građani izlaze na izbore za novog predsjednika. Prema anketama, veće izglede za pobjedu ima socijaldemokratski kandidat Borut Pahor.

Voters hold their ballots at a polling station in Ljubljana, Slovenia, Sunday, Nov. 11, 2012. Three candidates are vying for the presidency in Slovenia, a tiny, economically troubled European Union nation that is riven by deep political divisions and is in danger of needing a bailout. (AP Photo/Darko Bandic)

Slowenien Wahl Ljubljana

Slovenski građani u nedjelju (2.12.) biraju novog predsjednika države. U drugom krugu predsjedničkh izbora natječu se dvojica najuspješnijih kandidata iz prvog kruga: trenutačni predsjednik (nestranački kandidat) Danilo Türk i bivši premijer iz redova Socijaldemokratske stranke Borut Pahor.

Novinske agencije izvješćuju da ankete najavljuju pobjedu Boruta Pahora, koji je u prvom krugu, na iznenađenje mnogih, prestigao predsjednika Türka s 40 naprama 36 posto osvojenih glasova.

Trenutačni predsjednik Danilo Türk sa suprugom Barbarom na glasanju u prvom krugu 11. studenog 2012.

Trenutačni predsjednik Danilo Türk sa suprugom Barbarom na glasanju u prvom krugu 11. studenog 2012.

Türkove pogreške i Pahorovo izbjegavanje ideoloških tema

Ljubljanski Međunarodni institut za bliskoistočne i balkanske studije (IFIMES) u istraživanju koje je proveo na temu najnovijih predsjedničkih izbora u Sloveniji, procjenjuje da je sadašnji predsjednik Türk, unatoč velikim očekivanjima od njegovog predsjednikovanja, podbacio, pa su ga stoga glasači kaznili u prvom krugu ovih izbora. "Slovenski birači očekuju, da je predsjednik iznad stranačke politike. U slučaju aktualnoga predsjednika Türka je to trajalo samo prvih nekoliko mjeseci, kasnije je počeo s uplitanjem u stranačku politiku i time je izgubio povjerenje birača", procjenjuje su u istraživanju IFIMES-a. Za razliku od tadašnjeg hrvatskog predsjednika Mesića, koji je bio najugledniji i prepoznatljiviji predsjednik u regiji i cijenjen u međunarodnim okvirima, slovenski se predsjednik Türk nije uspio nametnuti ni u regiji ni u međunarodnim okvirima, ocjenjuje ovaj ljubljanski institut.

Kao izazivač na ovim izborima mu sada stoji Borut Pahor. On je bio slovenski premijer od 2008. do 2011. godine, a prema ocjeni analitičara bila je to najslabija vlada u samostalnoj Sloveniji. Unatoč tomu, Pahor je u prvom krugu ovih predsjedničkih izbora osvojio najveći broj glasova. "Analitičari smatraju da je Pahorova kvaliteta... izbjegavanje ideoloških tema i konflikata, koji razdjeljuju slovensko društvo. Iako je službeno stranački kandidat, njegovi nastupi u javnosti su prepoznati kao nestranački i autonomni", analiziraju u IFIMES-u dodajući kako je Pahor jedan od rijetkih političara koji priznaje vlastite pogreške u prošlosti.

Izborni plakati Danila Türka i Boruta Pahora

Izborni plakati Danila Türka i Boruta Pahora

Po prvi put od proglašenja neovisnosti Slovenije, u drugom su se krugu našla dva predstavnika lijevog političkog spektra. Kandidat desnog centra Milan Zver, inače blizak vladi premijera Janeza Janše, je u prvom krugu bio završio na trećem mjestu. Predsjednik u Sloveniji ima uglavnom reprezentativnu ulogu. Od 1991. na toj funciji u Sloveniji bili su Milan Kučan (dva mandata), Janez Drnovšek i Danilo Türk.

Nezadovoljstvo među građanima

Dva dana prije drugog kruga izbora, u petak (30. 11.), na tisuće Slovenaca je u glavnom gradu Ljubljani demonstriralo "protiv elita". "Oligarsi i lopovi trebaju otići", zahtijevali su prosvjednici. Pri tomu su nosili plakate s portretom konzervativnog premijera Janeza Janše preko kojeg je pisalo "Gotov je". Oštroj kritici su tijekom demonstracija bili podvrgnuti i predstavnici oporbe. Demonstranti su zahtijevali "kraj socijalnih rezova". Mnogi su pri tome nosili crvene karanfile kao tradicionalne simbole radničkog pokreta.

Prosvjedi u Ljubljajni u petak 30. studenog 2012.

Prosvjedi u Ljubljajni u petak 30. studenog 2012.

U svojoj analizi, ljubljanski institut IFIMES navodi da je finacijska kriza koja je započela 2008. pokazala sve pogreške, koje je Slovenija napravila poslije osamostaljivanja. Prije svega u privatizaciji nekadašnjeg društvenog vlasništva. "Pojedinci su se preko noći obogatili, najviše putem unutarnjih menadžerskih otkupa poduzeća uz osiguranje visokih iznosa kredita od državnih banaka. Kada su posljedično zbog ekonomske krize počele padati cijene dionica, tzv. tajkuni nisu mogli vraćati visoke kredite", analizira IFIMES. Posljedice su bile propadanje poduzeća i rast nezapolenosti. "U uvjetima tzv. drugarske ekonomije pravna je država djelovala s puno nedostataka, što dokazuje i činjenica, da u Sloveniji nitko od visoko pozicionirah političkih dužnosnika nije pravomoćno osuđen za broje prevare i kaznena djela za vrijeme obavljanja različitih državnih funkcija, niti tko od većih biznismena", navodi ljubljanski Međunarodni institut za bliskoistočne i balkanske studije.

Sloveniji, koja kao svoju valutu od 1. siječnja 2007. koristi euro, prema tvrdnjama same njene vlade, prijeti bankrot. Još nekoliko dana prije prosvjeda u Ljubljani, u drugom po veličini slovenskom gradu Mariboru došlo je do sukoba građana s policijom, nakon čega je više od 10.000 ljudi demonstriralo zahtijevajući ostavku gradonačelnika Franca Kanglera kojeg se povezuje s nekoliko korpucijskih afera. U tim je demonstracijama bilo ozlijeđeno 10 osoba.

Preporuka uredništva