1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Gospodarstvo

Slobodna trgovina u sjeni špijunskog skandala

Špijunska afera se poput crnog oblaka nadvila nad pregovore o stvaranju Zone slobodne trgovine između EU-a i SAD-a. Njemački političari traže poduzimanje mjera protiv gospodarske špijunaže s one strane Atlantika.

Tajni spisi

Tajni spisi

Pregovarati ili ne pregovarati? Nakon otkrića bivšeg djelatnika američke tajne službe, europska povjerenica za pravosuđe, Viviane Reding, je zatražila da se ni u kojem slučaju ne započnu pregovori o slobodnoj trgovini između Europske unije i Sjedinjenih Američkih Država dok ne bude jasno je li američka Nacionalna sigurnosna agencija (NSA) doista špijunirala europske institucije. Radi se o sporazumu kojim bi se ubuduće trebala olakšati trgovina, ukinuti carine i osigurati brojna nova radna mjesta.

Rainer Brüderle

Rainer Brüderle

U ponedjeljak (8.7.2013.) su doduše započeli razgovori, kao što je i planirano, iako se znalo da su američke tajne službe u zastupništvo EU-a u Washingtonu postavile uređaje za prisluškivanje. Negodovanje je veliko, povjerenje poljuljano. Političar njemačkih liberala (FDP), Rainer Brüderle, je zahtijevao da se pregovori započnu temom gospodarska špijunaža. "Nije nam od nikakve pomoći ako smanjimo carine, a istodobno se tvrtke špijuniraju", kazao je u izjavi za ARD i dodao kako ne bi smjelo doći do sklapanja sporazuma bez da se povjerljivo razjasni pitanje gospodarske špijunaže.

Paralelno s pregovorima o trgovini, s radom je započela i jedna radna skupina, koja raspravlja o prigovorima u svezi sa špijuniranjem, kako je priopćeno iz Delegacije EU-a u Washingtonu. U tim razgovorima sa službenicima će prvo biti riječi o načinu rada i terminima. Detalji nisu priopćeni. 

"Sve se to preuveličava"

Saznanje da NSA špijunira razmjenu podataka i u Njemačkoj je jako uzburkalo duhove. Političari se pribojavaju da Amerikancima nije stalo samo do borbe protiv terorizma, već i do informacija iz raznih poduzeća. "U jednoj zoni slobodne trgovine se ne bi smjela špijunirati gospodarstva zemalja članica", kazao je za list "Rheinische Post" predsjednik zastupničkog kluba Demokršćanske i Kršćansko-socijalne unije CDU/CSU u Bundestagu. Savezna ministrica za pravosuđe, Sabine Leutheusser-Schnarrenberger (FDP) je u izjavi za "Süddeutsche Zeitung" zatražila da se u pregovorima prvo razgovara o tome što će biti s poslovnim tajnama i zaštiti podataka.

Dosad je Kina važila za napadača broj jedan kad je u pitanju špijuniranje poduzeća. Tu se ništa nije promijenilo, kaže u razgovoru za Deutsche Welle ekonomski stručnjak s ifo-Instituta iz Münchena, Gabriel Felbermayr. "Sve se to sad preuveličava", kaže on ističući da ne vidi nikakvu povezanost između gospodarske špijunaže i budućeg sporazuma o zoni slobodne trgovine između SAD-a i EU-a. Ako uopće ima bilo čega, što ne valja po pitanju tog sporazuma, onda to svakako nije gospodarska špijunaža, nego veća konkurencija za manja i srednja poduzeća. "Njima će ubuduće biti teže", kaže Felbermayr. Međutim on je uvjeren da će prednosti ipak prevagnuti.

Napet odnos između Njemačke i SAD-a

Stožer NSA-a u Fort Meadeu

Stožer NSA-a u Fort Meadeu

Međutim, ima i stručnjaka, koji ne dijele Felbermayrovo mišljenje, i optužuju zapadne tajne službe da sustavno špijuniraju njemačke tvrtke. To doista nije neutemeljeno. Britanska obavještajna služba GCHQ, primjerice, među ostalim ima izričit zadatak da se pobrine za "gospodarsku dobrobit". Formulacija "economic well-being" je zapisana u prvom odlomku "Zakona o obavještajnom servisu" (Intelligence Service Act) iz 1994., jer u Veliko Britaniji zakon određuje djelovanje tajnih službi.

No u slučaju SAD-a, bez obzira jesu li istinite optužbe za špijunažu, odnos Amerike i Njemačke je napet, kaže politolog iz Regensburga, Stephan Bierling: "Naravno da je taj odnos opterećen. Amerikanci su se usudili daleko otići kad su u pitanju metode prisluškivanja. Posebice prisluškivanje EU delegacije. To Europljani neće prihvatiti. Iako, mora se ipak reći da tu svi pomalo igraju s lažnim kartama." To se, nastavlja Bierling, vidi i na osnovu "džentlmenskog dogovora" kojega je njemačka obavještajna služba BND sklopila s NSA-om o usklađivanju podataka. "I Nijemci profitiraju od američkih podataka i informacija", tvrdi Bierling.  

Pregovori bi mogli propasti

On ne vjeruje da bi se odnosi između Njemačke i SAD-a mogli u skorije vrijeme poboljšati.

Barack Obama i Angela Merkel u Berlinu sredinom lipnja

Barack Obama i Angela Merkel u Berlinu sredinom lipnja

"Već od kraja Hladnog rata obje zemlje ionako više nemaju neki veći interes jedna za drugu." U Afganistanu i Libiji su Nijemci, prema mišljenju Amerikanaca, igrali sumnjivu ulogu. Obrnuto, Njemačka je sumnjičava prema Sjedinjenim Američkim Državama. "Obama se na Brandenburškim vratima može i zaklinjati u zajedničke vrijednosti, i Merkel može dobiti medalju američkog predsjednika za slobodu, ali onog bliskog, samorazumljivog partnerstva više nema." 

Iako će zbog napetog odnosa dviju zemalja pregovori možda biti čak i teži, "propasti zbog toga neće", procjenjuje Bierling. "Ima tu i puno većih problema zbog kojih bi to moglo propasti - genetski modificirano meso ili francuski zahtjev za zaštitnom zonom za audiovizualne sadržaje. Mogućnosti su relativno velike da pregovori propadnu, pritom je afera oko prisluškivanja samo mali problem u moru drugih."