1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Sloboda kretanja po cijenu sigurnosti?

U Luksemburgu je održan sastanak ministara unutarnjih poslova EU-a. Na njemu se raspravljalo o prijedlozima Njemačke i Francuske vezanim za promjenu Šengenskog sporazuma po pitanju graničnih kontrola.

Hoće li lipanj donijeti kraj dosadašnjem Šengenskom sporazumu?

Hoće li lipanj donijeti kraj dosadašnjem Šengenskom sporazumu?

Važno dostignuće za države Europske unije, a posebno za njezine građane, je sloboda kretanja bez osobnih kontrola na granicama. No, u posljednjih nekoliko godina se nešto ipak promijenilo. Vlade mnogih zemalja strahuju od nekontroliranog priljeva izbjeglica. One, na primjer upozoravaju Grčku da bi svoje vanjske granice EU-a trebala bolje zaštititi kako bi se spriječilo da migranti preko Grčke dođu u druge zemlje Unije. Nedavno su francuski ministar unutarnjih poslova Claude Gueant i njegov njemački kolega Hans-Peter, Friedrich u Bruxellesu uputili zajedničko pismo u kojem zahtijevaju da svaka država potpisnica Šengenskog sporazuma može uvesti kontrolu na svojim granicama i koje bi trajale maksimalno 30 dana. Prošlog ljeta to je učinila Danska i izazvala buru nezadovoljstva. "Slučaj Danske bilo je nešto potpuno drugačije. Danci su željeli trajno uvesti granične kontrole, bez najave i bez nekog važnog razloga. To je neprihvatljivo, jer nije u skladu s općim interesom slobode kretanja", rekao je njemački ministar Friedrich u obrazloženju svog zahtijeva.

Kontrole samo u slučaju terorističkih napada

Hans-Peter Friedrich

Hans-Peter Friedrich

Pojedinačne kontrole granica su i do sada bile moguće, ali samo u slučaju "prijetnje javnom miru i sigurnosti“. Izbjeglice, prema mišljenju Europske komisije i Europskog parlamenta, ne predstavljaju takvu prijetnju. Friedrich i Gueant, međutim, ova pravila žele promijeniti. U tome nisu jedini. I austrijska ministrica unutrašnjih poslova Johanna Mikl-Leitner podržava njemačko-francuski prijedlog. "Europska komisija bi prije svega trebala biti neka vrsta „sustava za upozorenje“, da pravovremeno prepozna opasnost, napravi odgovarajući plan i predloži konkretne mjere koje bi na kraju bile i provedene u djelo. I ako se ovakve mjere pokažu neuspješnim, tada bi trebalo ponovo omogućiti kontrolu granica. To znači da bi se kontrola uvodila samo kao krajnje mjera, kada više ništa drugo ne bi preostalo. Na taj način bismo dobili ravnotežu između Europske komisije i zemalja članica EU", rekla je Mikl-Leitner.

Cecilia Malmstroem,

Cecilia Malmström

Međutim, europska povjerenica za unutarnja pitanja, Cecilia Malmström smatra da ovakva raspodjela kompetencija nije prikladna. Prema njezinom mišljenju bi se granične kontrole trebale uvesti samo u slučaju terorističkih napada i prirodnih katastrofa i to samo na pet dana. On se u svojoj izjavi nakon sastanka ministara unutarnjih poslova u Luxemburgu osvrnula i na činjenicu da su francuski kao i njemački ministar svoje zahtjeve podnijeli u jeku izborne kampanje u Francuskoj. "Šengen je suviše važan da bi bio jeftino zloupotrijebljen u predizbornoj kampanji", naglasila je ona.

Granična kontrola

Jesu li doista potrebne?

Njemački ministar Friedrich međutim tvrdi kako njegov prijedlog ni u kojem slučaju nije bio usmjeren da bi se u izbornoj kampanji podržao Nikolas Sarkozy. I njegov francuski kolega Gueant to negira i kritike po ovom pitanju naziva „populističkim“. No, usprkos svemu, vrijeme kada su predali svoje zahtjeve se ipak može povezati upravo sa predsjedničkim izborima u Francuskoj. Naime, od samog početka je jasno da će se o izvjesnoj reformi Šengena govoriti tek u lipnju a ne sada. I stoga nema nikakvog razloga za žurbu.

Autor: Christoph Hasselbach / Jasmina Rose

Odg.ured: Željka Telišman

Preporuka uredništva