1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Gospodarstvo

Slavonci zamijenili Bosance i Hercegovce

Godinama se na hrvatsku obalu za vrijeme sezone slijevala rijeka radnika iz Bosne i Hercegovine: konobari, građevinci, kuhari, spremačice... Umjesto tih stranih državljana danas su na obali - Slavonci.

Bauarbeiter in Kroatien. Foto: DW/Ivana Zrilic, 22.07.2013

Gastarbeiter aus Bosnien in Kroatien

Još u zajedničkoj državi, takva simbioza ugostitelja Primorja i Dalmacije i radnika u uslužnim djelatnostima iz zaleđa je funkcionirala odlično. Ugostiteljima u sezoni nije bilo lako pronaći vještog konobara ili kuhara, a stanovnici Bosne i Hercegovine bi preko sezone zaradili dovoljno da bi, možda uz tek neki usputni posao u domovini preko zime, mogli vezati kraj s krajem. No od kako su to dvije različite države, takva "selidba" je postala komplicirana, a uoči i sad, nakon pristupa Hrvatske u Europsku uniju je ta praksa praktično - potpuno prestala.

I na gradilištima Hrvatske i osobito Primorja je prije bilo mnoštvo Bosanaca i Hercegovaca - ali i tamo su oni postali rijetkost. U tom sektoru je zapravo više razloga zbog kojih gotovo i nema građana susjedne države. Jedan od njih je velika nezaposlenost u Hrvatskoj pa više nema velike potrebe "uvoziti“ radnu snagu iz Bosne i Hercegovine. Osim toga, veliki je broj neprodanih stanova, pa je i manja građevinska aktivnost. Poznavatelji prilika kažu kako je i pad standarda u Hrvatskoj utjecao na sve rjeđe zapošljavanje stranaca, u ovom slučaju bh. državljana.

Konobar poslužuje u restoranu

Osobito kod konobara na hrvatskoj obali smo u pravilu slušali zanimljiv bosansko-dalmatinski dijalekt. Bosanski - jer od tamo potječu, ali i dalmatinski jer su godinama dolazili često u isti restoran raditi preko sezone.

Paprene kazne

Ipak, jedan do svakako najvažnijih razloga su i sve strože mjere kažnjavanja onih koji rade na crno. Nekada je takav rad "bez papira i bez računa" u Hrvatskoj bio gotovo masovna pojava, dok se danas rijetki usuđuju riskirati visoke kazne. Konkretno, ako strani državljani rade bez odgovarajuće dozvole, prijeti im kazna od 500 do 5.000 kuna.

Novčane kazne od 10.000 do čak 15.000 kuna u tom slučaju prijete poslodavcima, odnosno fizičkim osobama koje su primjerice dogovorile posao ili zasnovale radni odnos sa stancima. Ako su strance bez valjane dozvole za rad i dozvole za boravak u Hrvatskoj angažirale pravne osobe dakle poduzeća ili tvrtke, njima pak prijeti kazna od 50 do 100 tisuća kuna. Načelnik Odjela za granicu Mario Viduka podsjeća kako su već 2007. kazne postale oštre, ali su i takve stroge kazne postale još strože prije dvije godine, dakle 2011.

Iako su kazne učinile svoje, još uvijek ima onih koji rade i dogovaraju rad na crno - ali sve manje. Prema podacima za Policijsku upravu Zadarsku, u razdoblju od 2007. do 2012. godine 1.545 stranih državljana zatečeno je u radu na crno. Od toga čak 89 posto bili su državljani Bosne i Hercegovine, njih 1.383. Ove godine, zaključno s datumom 18. srpnja 2013. u radu na crno zatečeno je 47 stranih državljana, od čega 36 iz susjedne države.

Mario Viduka i Petar Strmota

Petar Strmota i Mario Viduka (desno) nisu krivi niti za visoke kazne, niti zato što gotovo da nema više građana BiH. Njihov posao je samo da poštuju zakon - a on je veoma oštar.

Dozvole se jedva još izdaju

S druge strane, isto tako prema podacima zadarske policijske uprave, u prvih šest mjeseci ove, 2013. godine ona je izdala ukupno tek 15 dozvola za boravak i rad stranim državljanima - među kojima uopće nema građana Bosne i Hercegovine. Tek nešto drugačije je kod dozvola koje se izdaju na veoma ograničeno vrijeme, dakle na najviše 90 dana. Takvih dozvola je u tom području izdano ukupno 18 - i među njima su ipak i tri državljana BiH.

Mnogo toga govori već i podatak o takozvanim "nacionalnim kvotama", dakle o broju stranaca koji se smiju angažirati za određene djelatnosti. Tako je primjerice 2010. godine u Hrvatskoj bilo moguće angažirati čak 300 stranaca za građevinske radove za zanimanja zidar, tesar, armirač i betonirac.

2012. i 2013. godine u kvoti koja omogućuje izdavanje dozvola za rad uopće više nema građevinskog sektora. Prema tome ispada da je u slučaju izdavanja dozvola za rad samo riječ o produljenju dozvola onima koji su poslove već obavljali u zadnjih pet godina.  

Preporuka uredništva