1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Slabo zanimanje za povijesnu odluku

Na referendum o ulasku Hrvatske u EU izašlo je 43 posto birača. Je li to izraz straha građana od onoga što EU nosi ili poraz politike koja nije dovoljno pojasnila građanima što članstvo u Uniji zapravo znači?

Zastave Hrvatske i Europske unije

Odluka za EU

Zahvaljujući promjenama Ustava od prije dvije godine, kada je ukinuta odredba da je za uspjeh referenduma potrebna suglasnost 50 posto svih birača plus jedan glas, izlazak svega 43 posto građana na izjašnjavanje ne osporava legalnost odluke. No, s obzirom da nije prošlo ni dva mjeseca od parlamentarnih izbora, na kojima je jedino Hrvatska stranka prava dr. Ante Starčević izborila prolaz u Sabor a koju bi se, prema riječima predsjednice Ruže Tomašić, moglo nazvati euro-kritičnom, još na sinoćnjem proglašenju ishoda referenduma počeo se tražiti odgovor zašto je izlaznost na birališta bila tako mala. U kratkoj anketi za Deutsche Welle politička elita, neovisno o stranačkoj pripadnosti, zagovarala je stajalište kako je ta odluka za građane bila teška jer pada u vrijeme krize, kako u Hrvatskoj tako i u Europskoj uniji. Ali se ipak pokazalo kako građani još vjeruju u vrijednosti koje su u temelju uspostave Unije, elemente socijalne solidarnosti bez koje bi, primjerice Grci teško primali plaće i mirovine, kao i odupiranje EU-a da njegovom ekonomskom politikom dominiraju banke i kreditne agencije. Politička elita smatra i kako je pozitivno stajalište hrvatskih građana velika stvar i za Europsku uniju jer se pokazalo da jedna nova članica vjeruje kako institucije i vrijednosti Unije imaju snage ne samo opstati, nego i rješavati probleme s kojima se EU trenutačno suočava.

Stajalište političkih analitičara nešto je drukčije. Za profesora zagrebačkog Fakulteta političkih znanosti Dražena Lalića, koji se deklarira kao eurofil, poražavajući je slab odaziv građana na referendum. Ali su još poraznije ocjene trojice predsjednika – Republike Ive Josipovića, Sabora Borisa Šprema i Vlade Zorana Milanovića kako su „građani umorni i zasićeni politikom, pa i onom o Europskoj uniji“. Lalić smatra da su građani „nezadovoljni hrvatskom političkom elitom, odnosno načinima rješavanja gospodarske krize. A osobito su nezadovoljni kampanjom za članstvom u EU-u, napose spotovima u kojima su vodeći političari pozivali građane na podrže ulazak u Uniju jer su to činili na birokratski način“. Profesor Lalić uvjeren je kako je trebalo dati ravnopravne uvjete za iznošenje argumenata i euro-skepticima, a nada se da će se čelni ljudi zemlje potruditi do 1.srpnja 2013., kada bi Hrvatska trebala pristupiti Uniji, bolje pripremiti građane i institucije za taj čin te na taj način popraviti legitimitet referendumske odluke.

Odlučilo manje od četvrtine građama

Deana Knežević

Deana Knežević

Predsjednik Hrvatskog helsinškog odbora Ivan Zvonimir Čičak ističe kako je „nesporna činjenica da u Hrvatskoj, među velikim brojem građana postoji odijum prema EU-u zbog razvlačenje pregovora – jednom zbog suđenja hrvatskim generalima, drugi put zbog slovenske blokade pregovora, ...“ Uz to, ističe Čičak, razgovori o EU-u vođeni su netransparentno, kao da je riječ o uroti a ne o pregovorima s jednom od najmoćnijih političkih asocijacija. Recentna vlast žurila se na referendum i pritom nije željela ili nije znala objasniti komparativne prednosti članstva za pojedinu interesnu skupinu građana. Predsjednik HHO-a smatra i da je „sama kampanja bila uvredljiva za građane, pa bi rezultat bio i gori da je dulje potrajala“. Sve u svemu, zaključio je Čičak, referendum je legalan ali sa stajališta državljanskog prava on je nelegitiman jer se za pristupanje jednoj političkoj asocijaciji izjasnilo manje od četvrtine hrvatskih birača.

Komentatorica Deana Knežević ističe da se u malom odzivu ogleda nekoliko utjecaja. Prvi: dugi pregovori imali su rijetke uspjehe i puno padova a u takvim okolnostima teško je održati visoki postotak potpore. Drugi razlog je loše stanje hrvatskog gospodarstva, odnosno nagomilana frustracija zbog gubitaka radnih mjesta, slabljenje industrije i strah da EU neće imati volje i želje pomoći Hrvatskoj, nakon što je to učinio u Grčkoj, Italiji i inim članicama. A treći je gospodarske recesija, koja se sve češće vezuje uz EU. Knežević je uvjerena da Hrvatska danas može odahnuti jer bi se negativan ishod na referendumu loše odrazio na njezinu i politiku i ekonomiju. No, ističe, na parlamentarnim se izborima ni jedna euroskeptična stranka nije izborila za saborski mandat, pa ako su građani i imali dvojbe o izjašnjavanju za ili protiv EU-a očito su radije ostali kući nego da budu protiv europskog političkog projekta, o kojemu se u Hrvatskoj toliko sanjalo.

Autorica: Gordana Simonović, Zagreb
Odg. urednik: Anto Janković