Slab odziv na referendum u Makedoniji

Na referendum je izišlo nešto više od 26 posto građana, što je daleko od potrebnog praga od 50 posto. Iako su ankete govorile da će se na glasovanje odazvati i do 60 posto građana, stručnjaci ocjenjuju da je do velikog pada zainteresiranosti došlo nakon što su Sjedinjene Države priznale ustavno ime Makedonije, što su Makedonci doživjeli kao jamac sigurnosti i zaštitu teritorijalnog integriteta zemlje.

Referendum je bio posljednja legalna mogućnost da se zaustavi zakon prema kojem se uz ostalo za glavni grad Skopje uvodi drugi službeni jezik – albanski. No istodobno bi njegov uspješan ishod otežao približavanje Makedonije NATO-u i Europskoj uniji, što su nedvojbeno još prošloga tjedna isticali i predstavnici Unije, ali i Sjedinjenih Država.

Mnogi Makedonci za neuspjeh refernduma optužuju pritisak vlade: ”Mislim da su ljudi bili zastrašeni”, kaže ovaj čovjek iz Skopja. Todor Petrov, predsjednik Makedonskog svjetskog kongresa, organizacije koja je inicirala izjašnjavanje građana, ne želi priznati poraz i najavljuje žalbu Državnoj izbornoj komisiji i tužbu Ustavnom sudu: ”Na dvanaest posto područja Makedonije, glasačka mjesta uopće nisu bila otvorena ili je bilo zatvoreno prije vremena, što dovodi u pitanje regularnost referenduma."

Na zapadu Makedonije, gdje žive Albanci, glasačke su kutije bile potpuno prazne. Isto je bilo i u Kondovu, mjestu pored Skopja, što je potvrdilo i izborno povjerenstvo: ”Glasačko je mjesto otvoreno točno u sedam, bez nekih problema, ali do sada je odziv 0,0 posto. Inače na ovom izbornom mjestu ima 1200 glasača.”

Albanske su stranke bile pozvale na bojkot referenduma. Bivši vođa albanskih pobunjenika Ali Ahmeti je izjavio – ”Pobijedili smo sve”. Njegova stranka sudjeluje u vladi socijaldemokratskog premijera Harija Kostova, koji je pak zbog referenduma zaprijetio ostavkom. Budući da referendum nije uspio, Kostov sad to neće učiniti. Boris Kondarko, predstavnik njegove stranke pozdravio je ishod jučerašnjega izjašnjavanja: ”Prema našim podacima odziv je između 25 i 27 posto i stoga referendumsko pitanje uvjerljivo nije dobilo podršku građana Republike Makedonije.”

A da je uspio ugrozilo bi to dogovor koji je postignut između Makedonaca i albanskog stanovništva. Decentralizacija i lokalna samouprava glavni su elementi Ohridskoga sporazuma postignutog nakon oružanog sukoba prije tri godine. Sela i općine ubuduće bi u područjima zdravstva, školstva i kulture trebale autonomno donositi odluke, što ide u korist općina s većinskim albanskim stanovništvom. Za Alaidina Berishu osobito je važno što će u Skopju albanski postati drugi službeni jezik: ”Ako svi okruzi u Skopju budu dvojezični, sve će se poboljšati. Ali ako se i dalje bude odgađala provedba Ohridskoga sporazuma, sve će biti gore.”

Do sada su mnogi zahtjevi albanske manjine ispunjeni, no nepovjerenje između etničkih skupina i dalje će još dugo postojati.